Arheolozi Adnan Muhtarević i Mirsad Avdić nedavno su na adresu Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Mostar dostavili elaborat o izvršenim arheološkim istraživanjima lokaliteta Fatime kadun džamije na Carini.
Oni su arheološka istraživanja ovog lokaliteta izvršili u dvije etape, sredinom jula i krajem decembra prošle godine, a rezultati su nedvojbeno definirali arhitekturu džamije i ostatke temelja od sjevernog, istočnog, zapadnog i južnog zida.
Pronađene kamene strukture bile su vezane krečnim malterom s dodacima majdanskog, krupnijeg pijeska. Fotogeometrijom su utvrdili da se pronađeni ostaci temelja slažu s mapiranom lokacijom džamije, saopćeno je iz MIZ-a Mostar.
U te svrhe korišteni su geodetski snimci iz perioda Austrougarske vladavine u Mostaru na osnovu čega je utvrđeno da se jedan dio džamije nalazi ispod saobraćajnice, kao i dio osnova munare, što se jasno uočava na skicama koje su tim povodom izradili sarajevski arheolozi.
Džamija Fatime kadune se prvi put spominje 1620. godine u vakufnami Ahmeda sina Ferhatova, kada je spomenut njen imam. Sagrađena je svakako ranije, vjerovatno u prethodnom stoljeću. Nalazila na Carini između Kazazića i Demirovića sokaka. Podigla ju je Fatima kaduna, kćerka Mesih Čelebijine, pa je po njoj i dobila naziv. Uz nju se nalazila munara četvrtastog oblika visoka oko 10 metara, ispred se nalazila česma, a uokolo harem, što je bila uobičajena slika za skoro svaku džamiju.
Iako vrijedan historijski spomenik doživjela je sudbinu mnogih starih džamija u Mostaru. Po nalogu tadašnje vlasti, srušena je 1947. godine, iako se radilo o vrijednom kulturno-historijskom spomeniku, a da nije bilo plana da se na tom mjestu sagradi neka druga zgrada. Tek je kasnije na ostacima njenog harema sagrađen Dom zdravlja i javna biblioteka.
MIZ Mostar posljednjih decenija intenzivno vrši potrebne administrativno pravne radnje za njenu obnovu, a rezultati arheoloških istraživanja nedvojbeno bi trebali ubrzati taj proces, stoji u saopćenju.
