Specijalni predstavnik i šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler podsjetio je u svom blogu da je prije dva dana stajao među bijelim nišanima u Potočarima gdje je s kolegama iz Evropske unije položio vijenac za žrtve genocida, pognute glave u znak sjećanja i u tišini.
"Na ovom mjestu, jedino je tišina prikladna u suočavanju se razmjerima onoga što se desilo u Srebrenici, ali i odlučnost da se učini sve što je u ljudskoj moći kako bi spriječili mržnju da pušta svoje korijene, da se širi i pokreće", napisao je Sattler.
Kako je naglasio, da bi se spriječilo zlo potrebno ga je suštinski sagledati i suprotstaviti mu se, a činjenice moraju biti dokumentirane, krivci izvedeni pred lice pravde i sve žrtve identificirane i ukopane.
"Proces oporavka se mora temeljiti na istini i pravdi, što je nužno i za odavanje počasti stradalima. Time se suštinski odbacuje sve što su počinioci zločina nastojali postići. Time se opovrgavaju i oni koji su pokušali da zataškaju zločin, kao i oni koji i danas pokušavaju negirati da se dogodio", dodao je.
Kaže da je Memorijalni centar Srebrenica ključan za sjećanje, istraživanje i edukaciju o genocidu iz 1995. godine te da je njegovo očuvanje od najveće važnosti.
Evropska unija daje punu podršku naporima Memorijalnog centra i stoga je osigurala sredstva za nedavno proširenje i rehabilitaciju Arhiva, kao i ranije za ispisivanje imena žrtava na Zidu sjećanja u okviru mezarja.
"Ipak, proces oporavka zahtijeva više od praktične pomoći ili izdvajanja finansijskih sredstava. On se prvenstveno dešava u srcima ljudi, što je proces koji je teško kvantificirati, ali još i važnije održati", kazao je Sattler.
Napominje da je takvom nečemu svjedočio u "Kući dobrih tonova" koju je također posjetio tokom boravka u Srebrenici, a u pitanju je mjesto za koje kaže da vibrira od mogućnosti koje pružaju kreativnost, talenat i prije svega, optimizam.
"Tu mladi iz Srebrenice i Podrinja stvaraju muziku, gledaju filmove, istražuju jezik i književnost i učestvuju u aktivnostima koje okupljaju nove generacije. Posjetio sam i izvore Guber-vode koja može biti dio tog procesa oporavka, kroz oživljavanje davnašnje tradicije Srebrenice kao lječilišta", dodao je.
Vozeći se nazad za Sarajevo, kaže da je razmišljao o općoj odgovornosti ljudi u Bosni i Hercegovini, kao i u ostatku Evrope ocjenjujući da se stvari moraju mijenjati te da se ne može samo skrštenih ruku izražavati žaljenje.
"Izgradnja boljeg društva jedini je istinski način na koji možemo odati počast ubijenima u Srebrenici, kao i svim drugim stradalima u Bosni i Hercegovini devedesetih. Izgradnja društva u kojem građani mogu dostojanstveno živjeti suština je evropskih integracija", podvukao je.
No, taj proces podrazumijeva odbacivanje straha i mržnje koji su doveli do dešavanja u Srebrenici, kao i odbacivanje zapaljive retorike koja stvara podjelu i proturječi temeljnim evropskim vrijednostima je ono što će dovesti do bolje budućnosti je prihvatanje principa solidarnosti i inkluzivnosti.
"Iz Srebrenice sam se vratio s ojačanim uvjerenjem da će prevladati obzirnost i otpornost - dvije osobine utkane u ljudski duh. Slušajući mlade kako sviraju u Kući dobrih tonova, prisjetio sam se jednog od redaka iz pera pjesnika Rainer Maria Rilkea 'Budućnost nas prožima kako bi se u nama transformirala, mnogo prije nego se dogodi'", napisao je Sattler.
Kako je zaključio u svom blogu, ako se mladim ljudima, poput onih koje je upoznao u Srebrenici, pruži prilika da vode taj proces, tada je zasigurno svjetlija budućnost pred nama.
