Nakon hiljadu dana najiscrpnijeg rata u Evropi od nacista, čini se da je ispaljeno prvo zrno za mirovne pregovore u Ukrajini.
Jednostrani potez njemačkog kancelara Olafa Scholza u petak da pozove ruskog predsjednika Vladimira Putina okončao je gotovo dvije godine izolacije čelnika Kremlja od strane glavnih čelnika NATO-a.
Bila je to nepitno loša vijest za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, u razdoblju od 72 sata obilježenom time što je Bijela kuća konačno udovoljila njegovom zahtjevu da može ispaliti američko oružje dugog dometa ATACM na Rusiju. Zelenskij se ljutio da je poziv otvorio "Pandorinu kutiju". Rekao je: "Za (Putina) je izuzetno važno oslabiti svoju izolaciju."
Zelenskij mijenja ploču
Nekoliko sati kasnije, činilo se da je Zelenskij priznao zamah prema pregovorima, rekavši kada novoizabrani američki predsjednik Donald Trump preuzme vlast, "rat će prije završiti", jer je to bilo obećanje koje je Trump dao svojim biračima.
Scholz je rekao da je njegov razgovor s Putinom otkrio da se tvrdolinijaški stavovi ruskog čelnika o Ukrajini nisu promijenili, ali je dodao da je važno da Evropa razgovara s Putinom, ako Trump namjerava učiniti isto.
Razgovor koji je trajao sat vremena označio je povratak diplomacije u desetljeće dug sukob, iako je njihov razgovor donio poznati refren još nije vrijeme za razgovor.
Prema više od 10 intervjua koje je CNN dao sa sadašnjim i bivšim dužnosnicima i diplomatima, poziv je bacio zamjenu u zapadni savez koji doživljava široku tjeskobu oko ishoda sukoba u svjetlu Trumpovih izbora.
Jedan zapadni dužnosnik rekao je da u zapadnim prijestolnicama postoji "općenito kolektivno zadržavanje daha" uoči Trumpove inauguracije.
"Nijemci razgovaraju s Putinom - to će loše proći" među ukrajinskim saveznicima, rekao je dužnosnik. "Pružanje Putinu tog pozitivnog odskoka razljutilo bi Francuze i druge." Francuski predsjednik Emmanuel Macron bio je posebno glasan oko kontinuirane potpore Ukrajini.
Poljski premijer Donald Tusk objavio je na X da je snažan ruski raketni napad na Ukrajinu u nedjelju navečer pokazao sljedeće: "Niko neće zaustaviti Putina telefonskim pozivima… telefonska diplomacija ne može zamijeniti stvarnu podršku cijelog Zapada Ukrajini. Sljedeće sedmice bit će odlučujuće, ne samo za sam rat, već i za našu budućnost."
Scholzov motiv su izbori u Njemačkoj
Odluka Bidenove administracije da dopusti ispaljivanje ATACM projektila na ruski teritorij možda je odraz rastućeg osjećaja eskalacije rata, čak i ako se naziru mogući mirovni pregovori, dok sve strane nastoje poboljšati svoju poziciju uoči Trumpovog predsjedništva .
Analitičari kažu da je Scholzov domet potaknut neminovnim njemačkim izborima.
"Scholz ulazi u izbornu kampanju kao 'mirotvorac' kako bi osigurao glasove koji bi inače mogli biti privučeni promoskovskoj sklonosti neke njemačke oporbe", rekla je Alena Epifanova, istraživačica u Njemačkom vijeću za vanjske odnose.
Epifanova je rekla da bi taj potez mogao privući slične simpatije u Scholzovoj vlastitoj stranci SPD, ali "inače je vrlo nesretan za Ukrajinu".
Diplomat upoznat s raspoloženjem u sjedištu NATO-a opisao je neizvjesnost u savezu oko toga na što će Trump pasti ako se nastavi s podrškom i mirovnim pregovorima, opisujući sljedećih nekoliko mjeseci kao kritične na bojnom polju u Ukrajini.
Neizvjesnost je ponovio i visoki dužnosnik ukrajinske obavještajne službe, koji je za CNN rekao: "Vrlo je opasno sada davati predviđanja. Nadamo se najboljem!”
Većina analitičara nagađa da bi bilo kakav dogovor uključivao približno zamrzavanje linija fronta, pri čemu bi Moskva i Kijev dali ili primili sigurnosna jamstva kako bi spriječili ponovno rasplamsavanje sukoba. Rusija nastavlja ostvarivati male, ali dosljedne dobitke na istočnoj crti fronte, i progutala bi oko petinu Ukrajine da su linije fronta dogovorene u nove stalne granice. Kritičari Kremlja također upozoravaju na njegovu historiju korištenja diplomacije kao stanke ili prepreke za postizanje svojih vojnih ciljeva.
Francuski odbrambeni dužnosnik rekao je: "Rasprave o budućnosti Ukrajine su se ubrzale" od Trumpova izbora, u središtu kojih su bila sigurnosna jamstva za Ukrajinu.
"Na kakve će ustupke Rusija pristati?" upitao je dužnosnik. “Zadržava li Rusija sva područja koja je zauzela? I, ako zamrznemo status quo, hoće li rat stvarno biti gotov? Može li biti mira? Ili ćemo vidjeti djela sabotaže i subverzije?”
Obećanja Bidenove administracije i Evrope povećala su pomoć Kijevu proteklih tjedana, s ciljem da se pokaže da je podrška Kijeva osigurana u narednim mjesecima.
Drugi zapadni dužnosnik rekao je da nedavni sporazum G7 o zajmu od 50 milijardi dolara Ukrajini, na temelju dobiti od zamrznute ruske imovine, "znači da je Ukrajina u biti financijski sigurna tokom cijele 2025."
Pojedinosti Trumpovog mirovnog plana ostaju nejasne, sugeriraju neki analitičari, budući da novoizabrani predsjednik tek treba formulirati strategiju ili odlučiti o osoblju koje to može. Poznata je njegova izjava da bi mogao okončati rat u jednom danu, a da nije rekao kako će to postići.
Evropa u strahu
Njegov novi savjetnik za nacionalnu sigurnost, Mike Waltz, nije rekao gotovo ništa o politici otkako je prihvatio posao, ali je tri dana prije izbora u The Economistu napisao da je borba "'koliko god treba' u ratu iscrpljivanja protiv veće sile recept za neuspjeh."
Saveznici su se mučili s čitanjem ograničenih signala iz dolazeće Bijele kuće. Evropski diplomat rekao je: "Vjerujemo (Trumpu) na riječ da će prijeći na dogovoreno rješenje", dodajući da je Trumpov tabor bio oprezan kada je raspravljao o svojoj politici, slušajući, ali otkrivajući malo, i "ne govoreći 'evo plana .'”
Trumpove pristaše djelomično su nastojale odbaciti ideju da bi novoizabrani predsjednik tražio mir pod svaku cijenu za Kijev.
Kurt Volker, Trumpov izaslanik za Ukrajinu u njegovom prvom mandatu od 2017. do 2019., rekao je da Trumpov početni potez mora biti "pokazivanje snage" kako bi Putin shvatio da se ne isplati nastaviti boriti, "onda možete shvatiti detalje odatle. Trump je mnogo puta rekao: 'mir kroz snagu'."
Volker je rekao da misli da će Trump dati zajmove, a ne više pomoći Ukrajini.
"Nisam uvjeren da će svesti (to) na nulu. Vjerujem da će to biti lend-lease program", za koji je Volker rekao da će dobiti široku podršku republikanaca, pozivajući se na program iz Drugog svjetskog rata prema kojem je materijal proizveden u SAD-u zapravo posuđivan saveznicima, ali nije vraćen.
"To ne košta porezne obveznike… 'Posudite onoliko novca koliko vam je potrebno, izgradite svoju vojsku, budite jaki, ali trebali biste okončati rat.'"
Volker je rekao da osjeća da će Trump biti pod utjecajem američke "katastrofe" u Afganistanu pod Bidenom.
Trump je "sam želio otići iz Afganistana, ali to nikada nije učinio jer su mu uvijek govorili da će se to dogoditi", rekao je Volker.
“On ne želi imati takvu katastrofu pred sobom. Pokušat će pronaći način da okonča rat, ali Ukrajina će preživjeti."
