Novoimenovani visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt svojim posljednjim izjavama digao je mnogo prašine.
Schmidt je na simpoziju o euroatlantskoj perspektivi naše zemlje, koji je održan u Njemačkoj, po prvi put otvorenije govorio i čini se dao uvid u svoja razmišljanja i promišljanja.
Prvo je Sarajevo faktički nazvao bošnjačkim gradom, pa da Bošnjaci biraju Hrvatima predstavnike ističući primjer Željka Komšića, da bi potom rekao da su Hrvati nedovoljno zastupljeni u institucijama.
"Hrvatima se mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima, a ne da sve skupa završi recimo nekim oblikom bojkotiranja izbora", rekao je Schmidt ukazujući na opće izbore u oktobru sljedeće godine.
Upravo je tema zastupljenosti Hrvata u institucijama često pokretana tema. Dok HDZ kuka kako Hrvata (čitaj HDZ-ovaca) nema dovoljno, podaci govore suprotno - da ih je i više nego što ih procentualno po popisu živi u BiH.
Izvukli smo posljednje objavljene podatke koji prikazuju procentualnu zastupljenost Hrvata u institucijama.
Krajem prošle godine zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Saša Magazinović tražio je podatke o nacionalnoj zastupljenosti. Dobio je odgovor više od 70 institucija.
Tako je vidljivo da je u državnim institucijama prema podacima za dostavljenih 20.671 uposlenika njih 9.207 su Bošnjaci, 3.873 su Hrvati, 7.307 su Srbi, a iz reda ostalih je njih 284 (tabela skroz na dnu).
S obzirom na to da je prema posljednjim podacima Vijeća ministara BiH u državnim institucijama 22.227 zaposlenika, znači da podaci o nacionalnoj pripadnosti nisu dostavljeni za 1.556 uposlenika.
Iz obimnih tabela vidljivo da je primjerice u policijskim agencijama na državnom nivou i to Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, Graničnoj policiji BiH i Direkciji za koordinaciju policijskih tijela ukupno radi 3.906 policajaca.
Od tog broja 1.757 su Bošnjaci, Srba je 1.329, Hrvata 804, a iz reda ostalih je 16 policajaca.
Prema podacima koje je dostavio Sud BiH u svom odgovoru u toj pravosudnoj instituciji ukupno je zaposleno 289 osoba (sudije, stalno zaposleni i IPA projektno osoblje zaposleno na određeno).
Izuzevši predsjednika Suda i sudije, koje podatke posjeduje VSTV BiH s obzirom da vrši proces izbora i imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, nacionalna struktura zaposlenih iznosi: 129 Bošnjaka, 33 Hrvata ,55 Srba , te 21 ostalih.
Iz Tužilaštva BiH su naveli da imaju 244 zaposlena, i to kako su naveli: Bošnjaka iz Federacije Bosne i Hercegovine – 134, Hrvata iz Federacije Bosne i Hercegovine -36, Srba iz Federacije BiH 9, Hrvata iz Republike Srpske jednog, Srba iz RS 48, Bošnjaka iz Brčko Distrikta jednog, ostalih iz FBiH 14,a iz RS jednog.
Godinu prije je Agencija za državnu službu Federacije BiH objavila svoje podatke.
U 60 institucija i drugih organa uprave FBiH od ukupno 2.315 evidentiranih državnih službenika , 1.622 je Bošnjaka, 560 Hrvata, 83 Srbina te 50 iz reda Ostalih.
Kada je riječ o ukupnom broju od 7.520 državnih službenika u FBiH u institucijama i organima uprave na svim nivoima, 72,3 posto je Bošnjaka, 21,28 posto Hrvata, 3,9 posto Srba te 2,5 posto iz reda Ostalih.
Prošle godine, podatke je objavio i Večernji list BiH, koji je inače blizak HDZ-u.
"Od ukupno 15.592 zaposlenih u državnim institucijama u Bosni i Hercegovini, njih 6.899 su Bošnjaci (44,28%), od kojih je 1.416 na rukovodećim pozicijama. Srba je 5.639 (36,16%), od toga 1.043 na rukovodećim mjestima, a Hrvata 2.887 (18,45%), od kojih 699 rukovodilaca. Ostalih je 156, a 12 na rukovodećim pozicijama. Među zaposlenima je i 11 iz nacionalnih manjina (tri rukovodeća)", naveo je Večernji list prošle godine.
