Nakon općih izbora 2. oktobra prošle godine vlasti u BiH su pokazale pozitivan zamah u izvršnoj i zakonodavnoj grani vlasti. Sada su obje vlade, kako u Federaciji Bosne i Hercegovine, tako i u Republici Srpskoj, imenovane i funkcionalne, kazao je visoki predstavnik BiH Christian Schmidt u svom izvještaju, obuhvaćajući period od 16. oktobra 2022. do 15. aprila 2023. godine, pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Rusija, kao predsjedavajuća Vijećem sigurnosti UN-a, nedavno je izrazila nezadovoljstvo zbog prisustva Christiana Schmidta, visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, na sastanku. Međutim, Rusija nije uspjela blokirati Schmidtovo obraćanje na sastanku, koje se održalo danas.
Napetosti su nastale zbog toga što Rusija smatra da Schmidt nema pravo govoriti u ime međunarodne zajednice. Umjesto toga, oni tvrde da je Schmidtova uloga ograničena na njegovo lično mišljenje.
U svom izvještaju, visoki predstavnik je kazao da potpuno provođenje Daytonskog sporazuma zahtijeva funkcionalnost vlade kao jedan od ključnih faktora. Proces stvaranja funkcionalne vlade Bosne i Hercegovine postigao je kritičnu točku kada je zemlja dobila status kandidata za pristupanje Evropskoj uniji 15. prosinca prošle godine, što je dočekano s velikim odobravanjem stanovništva.
Međutim, vlada u Federaciji Bosne i Hercegovine bila je paralizirana zbog zastoja u parlamentu. To je djelomično riješeno odlukama donesenim u oktobru i aprilu. Ova odluka je dovela do olakšanja i poboljšanja u funkcionisanju vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Ukupno gledano, sve ove pozitivne promjene u Bosni i Hercegovini stvaraju poticajni zamah za uspješnu provedbu Daytonskog sporazuma. Funkcionalna vlada s jakim političkim i ekonomskim potencijalom ključna je za razvoj Bosne i Hercegovine i daljnje približavanje Evropskoj uniji.
"Krajnji cilj u provedbi Daytonskog sporazuma je stabilna i potpuno funkcionalna Federacija. Ustavni sud odlučio je da su moje odluke u potpunosti u skladu s ustavom", kazao je Schmidt.
Jedan od ključnih izazova u provođenju Daytonskog sporazuma je Republika Srpska. Razvoji u ovoj entitetu pokazuju da je Milorad Dodik otvoreno zagovarao neovisnost i čak je javno govorio o tome kako bi RS mogla postati dio Srbije.
"Plan akcije za secesiju državne imovine osporava ovlasti Ustavnog suda i suspendira donošenje odluka na državnom nivou. Pozivi za policijsku jedinicu koja bi provodila tzv. monitoring granice između entiteta jasno ugrožavaju državne institucije i potkopavaju jedinstvo zemlje. Bosna i Hercegovina ne smije postati zemlja podijeljena na autoritarnost u jednom entitetu i demokraciju u drugom", kaže visoki predstavnik.
Po njegovim riječima, BiH je jedina postjugoslavenska država koja još nije riješila pitanje državne imovine iz vremena Jugoslavije. Potrebno je uspostaviti ravnopravne odnose i funkcionirajuću saradnju između oba entiteta kako bi se osiguralo jedinstvo države i napredak na putu prema EU.
"Vlasti u entitetima ignorišu obavezujuće odluke pokušavajući regulisati pitanja na svoj način. Primjer tome je zakon o nepokretnoj državnoj imovini kojeg sam suspendovao u ferbuaru. Međunarodni partneri moraju nastaviti reagovati jedinstvenim pristupom", rekao je Schmidt.
Podsjetio je da Srbija i Hrvatska u potpunosti poštuju integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Također se zahvalio EUFOR-u koji je neophodan alat u očuvanju mira i stabilnosti u zemlji.
Upkos svim izazovima, ekonomski rast se nastavlja u Bosni i Hercegovini. Međutim, negiranje genocida i nedostatak procesuiranja ratnih zločinaca i dalje su veliki problemi. Pomirenje i priznavanje prošlosti su neophodni koraci za tranziciju iz poslijeratnog razdoblja u progresivno društvo.
"Drago mi je da je Mostar promijenio imena ulica koja su nosila imena pripadnika ustaškog režima i preimenovao ih u druga imena", kazao je Schmidt.
Kada je riječ o procesuiranju ratnih zločinaca, Bosna i Hercegovina je najnaprednija u regiji, ali joj treba puna podrška međunarodne zajednice. Ratni zločinci moraju biti uneseni u nacionalne registre.
Raznolikost konstitutivnih naroda mora biti poštovana, ali mora se stvoriti prostor i za one koji se ne osjećaju pripadnicima konstitutivnih naroda, posebno mladi koji u rekordnom broju napuštaju zemlju. Kada ih se pita za razloge, navode nepotizam i korupciju.
"Sudjelovanje žena u politici je vrlo nisko, ali od oktobra je nešto veće i iznosi oko 20 posto. Pozivam političke lidere da pokrenu ustavne i zakonske reforme kako bi se uvela nova zakonodavstva protiv diskriminacije, u skladu s Aneksom 4 Daytonskog sporazuma", kazao je Schmidt.
Tokom svog govora, također je istakao pitanje diskriminacije s kojom se suočavaju manjine, posebno romska zajednica u pogledu zaposlenja, zdravstvene zaštite i obrazovanja.
"Podsjetio sam sve da je reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH aktivno uključen u međureligijski dijalog, što je ključno za promicanje razumijevanja i tolerancije među različitim zajednicama. Moramo ispuniti obećanje koje smo dali BiH 1995. godine da se takva zločini više nikada neće dogoditi", naveo je.
Također je naglasio da suverenitet i teritorijalni integritet BiH nisu predmet pregovara, te da unutar zemlje ne mogu postojati granice.
"Uprkos izazovima, ostajem optimističan u pogledu budućnosti BiH, posebno s mlađom generacijom koja se posvećuje izgradnji bolje budućnosti. Razumiju da napredak zemlje leži u njihovim rukama i njihova odlučnost može donijeti najbolji zamah ovoj zemlji. Moramo zajedno raditi, bez obzira na etničku pripadnost, religiju ili političku pripadnost, kako bismo izgradili stabilnu, demokratsku i prosperitetnu BiH", kazao je Schmidt.
Nakon općih izbora 2. oktobra prošle godine vlasti u BiH su pokazale pozitivan zamah u izvršnoj i zakonodavnoj grani vlasti. Sada su obje vlade, kako u Federaciji Bosne i Hercegovine, tako i u Republici Srpskoj, imenovane i funkcionalne, kazao je visoki predstavnik BiH Christian Schmidt u svom izvještaju, obuhvaćajući period od 16. oktobra 2022. do 15. aprila 2023. godine, pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Rusija, kao predsjedavajuća Vijećem sigurnosti UN-a, nedavno je izrazila nezadovoljstvo zbog prisustva Christiana Schmidta, visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, na sastanku. Međutim, Rusija nije uspjela blokirati Schmidtovo obraćanje na sastanku, koje se održalo danas.
Napetosti su nastale zbog toga što Rusija smatra da Schmidt nema pravo govoriti u ime međunarodne zajednice. Umjesto toga, oni tvrde da je Schmidtova uloga ograničena na njegovo lično mišljenje.
U svom izvještaju, visoki predstavnik je kazao da potpuno provođenje Daytonskog sporazuma zahtijeva funkcionalnost vlade kao jedan od ključnih faktora. Proces stvaranja funkcionalne vlade Bosne i Hercegovine postigao je kritičnu točku kada je zemlja dobila status kandidata za pristupanje Evropskoj uniji 15. prosinca prošle godine, što je dočekano s velikim odobravanjem stanovništva.
Međutim, vlada u Federaciji Bosne i Hercegovine bila je paralizirana zbog zastoja u parlamentu. To je djelomično riješeno odlukama donesenim u oktobru i aprilu. Ova odluka je dovela do olakšanja i poboljšanja u funkcionisanju vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Ukupno gledano, sve ove pozitivne promjene u Bosni i Hercegovini stvaraju poticajni zamah za uspješnu provedbu Daytonskog sporazuma. Funkcionalna vlada s jakim političkim i ekonomskim potencijalom ključna je za razvoj Bosne i Hercegovine i daljnje približavanje Evropskoj uniji.
"Krajnji cilj u provedbi Daytonskog sporazuma je stabilna i potpuno funkcionalna Federacija. Ustavni sud odlučio je da su moje odluke u potpunosti u skladu s ustavom", kazao je Schmidt.
Jedan od ključnih izazova u provođenju Daytonskog sporazuma je Republika Srpska. Razvoji u ovoj entitetu pokazuju da je Milorad Dodik otvoreno zagovarao neovisnost i čak je javno govorio o tome kako bi RS mogla postati dio Srbije.
"Plan akcije za secesiju državne imovine osporava ovlasti Ustavnog suda i suspendira donošenje odluka na državnom nivou. Pozivi za policijsku jedinicu koja bi provodila tzv. monitoring granice između entiteta jasno ugrožavaju državne institucije i potkopavaju jedinstvo zemlje. Bosna i Hercegovina ne smije postati zemlja podijeljena na autoritarnost u jednom entitetu i demokraciju u drugom", kaže visoki predstavnik.
Po njegovim riječima, BiH je jedina postjugoslavenska država koja još nije riješila pitanje državne imovine iz vremena Jugoslavije. Potrebno je uspostaviti ravnopravne odnose i funkcionirajuću saradnju između oba entiteta kako bi se osiguralo jedinstvo države i napredak na putu prema EU.
"Vlasti u entitetima ignorišu obavezujuće odluke pokušavajući regulisati pitanja na svoj način. Primjer tome je zakon o nepokretnoj državnoj imovini kojeg sam suspendovao u ferbuaru. Međunarodni partneri moraju nastaviti reagovati jedinstvenim pristupom", rekao je Schmidt.
Podsjetio je da Srbija i Hrvatska u potpunosti poštuju integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Također se zahvalio EUFOR-u koji je neophodan alat u očuvanju mira i stabilnosti u zemlji.
Upkos svim izazovima, ekonomski rast se nastavlja u Bosni i Hercegovini. Međutim, negiranje genocida i nedostatak procesuiranja ratnih zločinaca i dalje su veliki problemi. Pomirenje i priznavanje prošlosti su neophodni koraci za tranziciju iz poslijeratnog razdoblja u progresivno društvo.
"Drago mi je da je Mostar promijenio imena ulica koja su nosila imena pripadnika ustaškog režima i preimenovao ih u druga imena", kazao je Schmidt.
Kada je riječ o procesuiranju ratnih zločinaca, Bosna i Hercegovina je najnaprednija u regiji, ali joj treba puna podrška međunarodne zajednice. Ratni zločinci moraju biti uneseni u nacionalne registre.
Raznolikost konstitutivnih naroda mora biti poštovana, ali mora se stvoriti prostor i za one koji se ne osjećaju pripadnicima konstitutivnih naroda, posebno mladi koji u rekordnom broju napuštaju zemlju. Kada ih se pita za razloge, navode nepotizam i korupciju.
"Učešće žena u politici je vrlo nisko, ali od oktobra je nešto veće i iznosi oko 20 posto. Pozivam političke lidere da pokrenu ustavne i zakonske reforme kako bi se uvela nova zakonodavstva protiv diskriminacije, u skladu s Aneksom 4 Daytonskog sporazuma", kazao je Schmidt.
Tokom svog govora, također je istakao pitanje diskriminacije s kojom se suočavaju manjine, posebno romska zajednica u pogledu zaposlenja, zdravstvene zaštite i obrazovanja.
"Podsjetio sam sve da je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH aktivno uključen u međureligijski dijalog, što je ključno za promicanje razumijevanja i tolerancije među različitim zajednicama. Moramo ispuniti obećanje koje smo dali BiH 1995. godine da se takvi zločini više nikada neće dogoditi", naveo je.
Također je naglasio da suverenitet i teritorijalni integritet BiH nisu predmet pregovara, te da unutar zemlje ne mogu postojati granice.
"Uprkos izazovima, ostajem optimističan u pogledu budućnosti BiH, posebno s mlađom generacijom koja se posvećuje izgradnji bolje budućnosti. Razumiju da napredak zemlje leži u njihovim rukama i njihova odlučnost može donijeti najbolji zamah ovoj zemlji. Moramo zajedno raditi, bez obzira na etničku pripadnost, religiju ili političku pripadnost, kako bismo izgradili stabilnu, demokratsku i prosperitetnu BiH", kazao je Schmidt.
