Nasilje u porodici i nad ženama u Bosni i Hercegovini, eskalirajući alarmantnom brzinom, izašlo je iz privatne u javnu sferu. Sedam žena je ubijeno u prvih šest mjeseci ove godine u BiH. Ubijeno je i dvoje djece.
U Sarajevu je danas održana konferencija "Jačanje zakonodavnog zagovaranja: Implementacija Istanbulske konvencije u Bosni i Hercegovini".
Cilj konferencije je da napravi rekapitulaciju posla urađenog na implementaciji Istanbuske konvencije u Bosni i Hercegovini, te da identificira ključne korake koji se u kratkom roku moraju poduzeti kako bi se spirala rodno zasnovanog nasilja zaustavila i kako ženama dom ne bi bio najopasnije mjesto za život.
Takođe, cilj je osigurati da Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, kao i Krivični Zakon, u paketu vrlo brzo dođu na parlamentarne klupe i da isti bez politizacije budu konačno i usvojeni.
Prema dostupnim podacima, u Bosni i Hercegovini je u posljednjih deset godina, do kraja 2023. godine, ubijeno najmanje 70 žena, dok je broj slučajeva nasilja teško odrediti. Za ove slučajeve femicida do sada je izrečeno 29 presuda, zatvorskih kazni od 3,5 do 40 godina, a od 70 ubica njih 29 je izvršilo samoubistvo. Ove brojke, iako velike, vjerojatno umanjuju pravi razmjer problema zbog nedosljednog prijavljivanja nasilja i nepostojanja zbirne službene evidencije femicida u BiH.
Za mnoge žene u Bosni i Hercegovini dom je najopasnije mjesto.
Prema podacima koji su danas prezentovani, čak 83 posto žena koje su ubijene u Bosni i Hercegovini stradale su od ruke članova svojih porodica, a više od jedne trećine femicida i pokušaja femicida događa se u mjestu stanovanja žrtve. Dugotrajno zlostavljanje često prethodi ovim tragičnim ishodima, pri čemu žrtve nerijetko pate u tišini zbog neadekvatne institucionalne reakcije. Počinitelji su obično bivši ili sadašnji intimni partneri, što naglašava hitnu potrebu za boljom zaštitom i mehanizmima intervencije.
Nasilje nad ženama ostaje prisutno čak i kada reakcija izostane, što samo ohrabruje nasilnike. Njihova moć raste, a nasilje postaje sve ekstremnije dok ne kulminira ubistvom žrtve. Ovaj oblik eskalacije nasilja nad ženama koji završava femicidom predstavlja jedan od najtežih oblika rodno zasnovanog nasilja, s razornim posljedicama po društvo u cjelini. U Bosni i Hercegovini, ova pojava zahtijeva hitan i sistemski efikasan odgovor na nasilje nad ženama i femicid, kao krajnji ishod kontinuiranog nasilja, koje često ostaje neprijavljeno ili neadekvatno sankcionirano. Ovo jasno ukazuje na Izvještajem Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine iz 2023. godine konstatuje se da je zakonodavni i institucionalni okvir za osnovna ljudska prava uglavnom uspostavljen, ali da problem rodno zasnovanog nasilja nad ženama i dalje izaziva zabrinutost.
Manjkavosti postojećeg pravnog okvira, njegova neadekvatna i neusklađena implementacija, problemi koordinacije između državnih, entitetskih i kantonalnih vlasti, kao i nedostatak resursa za podršku žrtvama nasilja, ostaju značajne prepreke.
Alma Kratina, predsjednica Komisije za jednakopravnost spolova Parlamenta FBiH, govorila je o novom Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama i izmjenama i dopunama Krivičnog zakona.
"U proteklom periodu smo ukazivali da nije dobra dinamika dešavanja i aktivnosti jer smatramo da sve ovo što sada imamo, nadamo se u finalizaciji, kako novi tekst Zakona o zaštiti od nasilja u porodici tako i izmjene i dopune Krivičnog zakona, trebalo je biti puno ranije u Parlamentu. Podsjetit ću da je Parlament donio zaključak u septembru prošle godine da Ministarstvo pravde ova dva zakona dostavi na parlamentarne klupe za 90 dana, a to se nije desilo", kazala je Kratina.
Očekuje, kako je kazala, da će u septembru na dnevnom redu biti ova dva zakona.
Uprkos neupitnim naporima mjerodavnih institucija i civilnog društva, nedostaje sveobuhvatno i harmonizirano zakonodavstvo. Postojeći zakoni i javne politike u oblasti rodne ravnopravnosti nisu usklađeni unutar Bosne i Hercegovine, niti su u dovoljnoj mjeri usklađeni sa relevantnim međunarodnim standardima.
Tea Pokrajčić iz Kuće ljudskih prava Helsinški parlament građana Banjaluka podsjetila je da su se danas okupili kako bi predstavili novi prijedlog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama.
"Nevladin sektor je iznimno zadovoljan sa rješenjima koja su uvršena u ovaj zakonski prijedlog. U ovaj prijedlog Zakona su uvrštene sve inicijative nevladinih i međunarodnih organizacija. Vrši se značajna harmonizacija sa Istanbulskom konvencijom", pojasnila je Pokrajčić.
Belmin Zukan, zastupnik u Parlamentu FBiH/predsjednik zakonodavno-pravne komisije, rekao je da su prema neformalnim informacijama, ti zakoni pri kraju i da bih uskoro mogla razmatrati Vlada Federacije BiH.
"Očekujemo da ćemo u najgorem slučaju do kraja godine te zakone imati na dnevnom redu i da ćemo ih razmatrati i usvojiti u Parlamentu Federacije BiH, te da će stupiti na snagu. Nadam se da će to značiti i puno manje porazne statistike u odnosu na one koje danas imamo", istakao je Zukan.
Prema njegovim riječima, nažalost, od 2013. kada su ratifikovali Istanbulsku konvenciju, zakonske stavri idu presporo.
"Mislim da bi ovo moralo ići puno brže. Poslije svakog ubistav imamo proteste i komentare 'nijedna više, nikada više', tako da mislim da se ovo mora ubrzati jer nemamo više izgovora da se sa ovim pitanjima čeka", dodao je Zukan.
Projekt menadžer Adis Arapović obratio se danas ispred Škole za političke studije Vijeća Evrope u BiH. Kako je kazao, oni su suorganizatori konferencije koja ima za cilj da aktuelizira implementaciju Istanbulske konvencije u Bosni i Hercegovini.
"Današnji zadatak jeste da stavimo fokus na aktivnosti povodom donošenja dva krucijalno važna zakona", dodao je Arapović.
U biltenu koji je danas dostavljen medijima navedeno je da rodna neutralnost zakonodavnog okvira ukazuje na nedostatak prepoznavanja strukturalne prirode nasilja nad ženama kao rodno zasnovanog nasilja.
Smatraju da zaštita od različitih oblika nasilja nad ženama nije u potpunosti niti jednako osigurana širom zemlje, što žrtve nasilja stavlja u nepovoljan i neravnopravan položaj, unosi dodatnu pravnu nesigurnosti uskraćuje im jednaku i sveobuhvatnu
zaštitu.
"Zaštitni mehanizmi za žrtve nasilja, koji zahtijevaju multidisciplinarni pristup, često se provode na nižim nivoima vlasti, kao što je kantonalni nivo u Federaciji BiH. lako zakoni na svim nivoima vlasti nude zaštitne mehanizme, postoji značajan nedostatak harmonizacije, što dovodi do razlika u institucionalnim praksama. Važeće zakonodavstvo ne prepoznaje eksplicitno nasilje nad ženama ili rodno zasnovano nasilje kao kršenje ljudskih prava ili oblik diskriminacije. Nisu svi oblici nasilja nad ženama jednako kriminalizirani u Bosni i Hercegovini, što je u suprotnosti sa međunarodnim pravnim standardima. Silovanje, proganjanje, prisilni brak, genitalno sakaćenje, neovlašteno objavljivanje i zloupotreba snimaka seksualno eksplicitnog sadržaja nisu ujednačeno kriminalizirani u BiH", navedeno je u biltenu.
