Svijet

Šef CIA-e tajno razgovarao s vođom talibana u Kabulu?! Kritičari: Ovo je Bidenov Zaljev svinja

William Burns, čelnik CIA, sastao se s mulom Abdulom Ghanijem Baradarom u ponedjeljak u Kabulu, objavio je ekskluzivno The Washington Post. Riječ je o dosad najvišem nivou kontakata američke administracije i talibana.

Prema šturim navodima iz obavještajnih izvora, Burns i Baradar razgovarali su o nastavku evakuacije onih koji žele iz Afganistana. Reuters je ranije u utorak objavio da bi američki predsjednik Joe Biden mogao kasnije tokom dana objaviti moguću promjenu roka za dovršetak evakuacije.

Riječ je o vijesti koja jača poziciju američkog predsjednika prije virtuelnog susreta grupe G7 i, što je za njega jednako tako važno, u domaćoj javnosti ga pozicionira kao vođu koji nije odustao.

Podrška američkom predsjedniku Joeu Bidenu pala je za sedam postotnih bodova, na najniži nivo dosad, nakon što su talibani osvojili afganistansku prijestolnicu, pokazala je posljednja anketa Reutersa i Ipsosa od prošle sedmice. Prema njoj, Bidena podržava 46 posto biračkog tijela, što je najniži sedmični nivo od njegovog preuzimanja vlasti u januaru.

Koliko je ozbiljan pritisak na njega, potvrđuje Leon Panetta, šef CIA-e i ministar odbrane u mandatu Baracka Obame, kojem je Biden bio potpredsjednikom.

PROČITAJTE  Luksemburg će biti prva država u EU koja će legalizirati uzgoj kanabisa

U razgovoru za CNN, Panetta, utjecajni demokrata, uporedio je odluku sadašnjeg predsjednika u Afganistanu s naredbom prvog katolika predsjednika, Johna F. Kennedyja, da se krene u operaciju u Zaljevu svinja na Kubi, koja je bila potpuni debakl.

“No, predsjednik Kennedy preuzeo je odgovornost za ono što se dogodilo, i toplo preporučujem predsjedniku Bidenu da preuzme odgovornost i prizna greške koje je počinio”, rekao je Panetta.

Situacija nije bolja ni kad je riječ o saveznicima. Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, doveo je u pitanje Bidenovu izjavu da se u Afganistanu nije radilo na izgradnji nacije. Čak je i njemačka kancelarka na odlasku Angela Merkel, prema njemačkim medijima, izrazila nezadovoljstvo provedbom evakuacije.

Narodna Republika Kina i Rusija na sva zvona govore o neuspjehu američke politike, stavljajući upravo Bidena u centar kritika, što ima odjeka u SAD-u, gdje je situacija politički osjetljiva jer je haos nastao na aerodromu u Kabulu otvorio prostor i bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu da krene u napad. Iako je upravo on dogovorio povlačenje s talibanima, a Biden je ispunjavao odredbe tog sporazuma.

PROČITAJTE  Dalmatinac među talibanima: Ima pitomih, ali i ludih, agresivnih. Vozač je preda mnom pao na koljena i molio da ga spasim...

Evropa je, kako se saznaje iz diplomatskih izvora, sve uvjerenija da je riječ o novom slučaju američkog soliranja, jer čak je i Boris Johnson, britanski premijer – a London i Washington vežu “posebni odnosi” (dva su čelnika ovog juna potpisala novu Atlantsku povelju koje se, istina, više niko ni ne sjeća – potvrdio kako ni o čemu unaprijed nije bio izviješten.

Biden, pak, tvrdi da je na sastanku uživo G7 i NATO-a svima sve rekao. The Wall Street Journal, koji žestoko kritizira Bidena, objavio je da je na sastanku u junu u Ženevi ruski predsjednik Vladimir Putin rekao američkom predsjedniku da se protivi bilo kakvoj ulozi američkih snaga u Srednjoj Evropi nakon odlaska iz Afganistana. Ako je o tome razgovarao s Putinom, vjerovatno je i sa saveznicima.

Zbrka nastala zbivanjima u Afganistanu već ima i ozbiljne unutarnjopolitičke posljedice, jer više nije jasno kad će se održati glasanje u Zastupničkom domu o planu ulaganja u infrastrukturu, jednom od ključnih imperativa Bidenove strategije. Šta god svijet govorio, američki se izbori dobivaju na pitanju ekonomije i zadovoljstva građanki i građana.



Povezani postovi: