Šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Brian Aggeler uputio je otvoreno pismo narodnim poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) u kojem je izrazio duboku zabrinutost u vezi sa zakonom koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri i koji bi mogao da ima ozbiljan i negativan uticaj na sve koji žive u RS.
"Kao što vam je sigurno poznato, vlasti RS-a su nažalost odlučile da nastave sa postupkom usvajanja zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Sredstvo stigmatizacije
Ukoliko bude usvojen, taj zakon bi imao veoma značajne i negativne posljedice na ostvarivanje osnovnih ljudskih prava građana u RS-u, kao i na međunarodne i domaće obaveze Bosne i Hercegovine, uključujući prava sadržana i u Ustavu BiH i u Ustavu RS-a", navodi Aggeler.
Uvriježeno, iako pogrešno, nazvan „Zakonom o stranim agentima“, ovaj zakon bi, kako je dodao Aggeler, ozbiljno narušio pravo na slobodu udruživanja tako što bi u značajnoj mjeri smanjio već ionako nedovoljan i sve manji prostor za funkcionisanje organizacija civilnog društva, nezavisnih medija i zaštitnika ljudskih prava u RS.
Taj zakon bi, pored toga, spriječio saradnju sa međunarodnim partnerima i organizacijama, uključujući i one čija je BiH i sama članica.
"Iako su vlasti RS-a pokušale da prikažu ovaj zakon kao zakon koji promoviše transparentnost, on bi lako mogao da se iskoristi kao sredstvo stigmatizacije i ograničavanja gore pomenutih domaćih aktera, a svi oni već djeluju pod teškim i ograničavajućim uslovima u RS", dodao je Aggeler.
U pismu je među ostalim napomenuo da organi vlasti u demokratskim društvima moraju da poštuju mirno izražavanje razlika u mišljenjima te, kao posljedica toga, moraju javno da prepoznaju – putem djelovanja, zakona i politika – važnu i legitimnu ulogu organizacija civilnog društva, nezavisnih medija i zaštitnika ljudskih prava.
Ugrožena prava
"Izražavajući zabrinutost da su ta prava ugrožena, a na osnovu Nacrta zakona, Misija je zatražila njegovu zvaničnu ocjenu od strane OSCE-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), koja pruža podršku, pomoć i stručno znanje državama članicama OSCE-a i civilnom društvu u promovisanju demokratije, vladavine prava, ljudskih prava, tolerancije i nediskriminacije.
ODIHR je nakon toga pozvao Venecijansku komisiju Vijeća Evrope, koja pomaže državama članicama Savjeta Evrope u osiguravanju poštovanja evropskih i međunarodnih standarda koji su u osnovi demokratije, ljudskih prava i vladavine prava, da objave zajedničko Mišljenje u kome su pobrojani ozbiljni nedostaci Nacrta zakona i apelovano na Vladu RS-a da ponovo u cijelosti razmotri njegovo usvajanje", navodi se u pismu.
Konkretna pitanja koja izazivaju zabrinutost, naglašena u zajedničkom Mišljenju, uključuju dodatne obaveze izvještavanja i povećani inspekcijski nadzor, te se čini da je i jedno i drugo osmišljeno sa ciljem da predstavlja prepreku osnovnoj funkcionalnosti tih organizacija.
Zakonska ograničenja u vezi sa učešćem organizacija civilnog društva u političkim aktivnostima ili djelovanju, bez jasne definicije šta bi to predstavljalo, ograničavaju osnovno pravo na udruživanje. Pored toga, zahtjev da organizacije civilnog društva budu upisane u poseban registar, kao i obaveza da budu označene na određen način, bi vjerovatno vodili ka stigmatizaciji i zanemarivanju tih organizacija.
Dvosmislen zakon
Na kraju, taj zakon bi omogućio zabranu djelovanja organizacija civilnog društva bez postojanja objektivnih i neophodnih kriterijuma.
"Na osnovu objektivnog čitanja, ovaj nacrt zakona je pretjerano neodređen i dvosmislen, čime postaje teško predvidjeti potencijalnu zloupotrebu i kršenja odredaba, te se time podriva princip pravne sigurnosti.
Pored toga, ovaj zakon čini veoma teškom, ako ne i nemogućom, saradnju organizacija civilnog društva sa međunarodnim organizacijama, uključujući OSCE, kao i rad na bilo kom pitanju zaštite ljudskih prava", navodi se u pismu.
Kao država članica OSCE-a, BiH se obavezala na poštovanje relevantnih međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava, kao i obaveza država članica OSCE-a u njegovoj ljudskoj dimenziji djelovanja.
Ove druge se odnose na više od 10 jednoglasno usvojenih obaveza tokom proteklih 30 godina, a koje uključuju Dokument iz Kopenhagena kojim se garantuje, između ostalog, pravo na udruživanje, Dokument iz Moskve, u kome su nabrojani ograničeni uslovi pod kojima takva prava mogu da budu derogirana, kao i Parišku povelju za novu Evropu, koja potvrđuje slobodu udruživanja i slobodu mirnog okupljanja.
Korak unazad
Prema tim obavezama, institucije vlasti u BiH, uključujući izabrane organe, imaju obavezu da izrade i sprovedu pravne okvire kojima se štite i ova prava i oni koji se oslanjaju na ostvarivanje tih prava.
Taj nacrt zakona, ukoliko bude usvojen, bi jasno i suštinski prekršio te obaveze, a to su obaveze koje je BiH dobrovoljno preuzela kao država članica OSCE-a. Time bi došlo do kršenja prava građana u RS-u jer bi im bio onemogućen pristup i ostvarivanje njihovih osnovnih prava.
Imajući u vidu druge regresivne korake kojima se ograničava ostvarivanje osnovnih sloboda u RS-u, uključujući nedavnu ponovnu kriminalizaciju klevete putem izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS-a, Misija smatra ovaj takozvani „Zakon o stranim agentima“ još jednim ozbiljnim korakom unazad u odnosu prema potpunom ostvarivanju i očuvanju ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Svi izabrani zvaničnici moraju da se uzdrže od bilo kakvog djelovanja koje bi podrivalo ta prava. To uključuje hitno i permanentno odbacivanje ovog nacrta zakona i svakog drugog sličnog regresivnog zakona i dalje obezbjeđivanje da svi budući zakoni poštuju međunarodne i domaće standarde zaštite ljudskih prava na koje se BiH obavezala", navodi se u pismu, saopćeno je iz OSCE-a.
