Selektorica Takmičarskog programa – dokumentarni film ovogodišnjeg 30. Sarajevo Film Festivala (SFF) Rada Šešić za publiku je izabrala 21 film. U razgovoru za Fenu ona je istakla da ovogodišnji izbor od jedanaest dugih i osam kratkih dokumentaraca u takmičarskom dijelu te dva filma izvan takmičarskog programa naglašavaju važnost autorskog pristupa u stvaranju kreativnog dokumentarca.
U konkurenciji za nagrade 19 je filmova - tri će u Sarajevu zabilježiti svjetsku, pet međunarodnu, jedan evropsku, osam regionalnu i dva filma bosanskohercegovačku premijeru. Dva ostvarenja će biti prikazana izvan konkurencije, jedan će imati svjetsku, a jedan bh. premijeru.
"Ove godine imamo prilično veliki broj intimističkih, osobnih priča. No, ono što je za program zanimljivo je ta autorska nadgradnja - kroz personalnu priču reflektira se i društvo ili politička situacija u određenoj zemlji. Na primjer, iznimno talentirana Ukrajinska autorica Olga Chernykh promatra kroz vrijeme sebe i svoju obitelj, fokusirajući se na tri generacije žena koje su kroz cijeli život morale donositi bitne odluke, a posebno početkom okupacije i rata. Koristeci obiteljski arhiv uz često nježne i poetične opservacije te uz puno lepršavosti i humora, autorica, koja je ovim filmom otvorila prestižni festival IDFA u Amsterdamu, na elegantan način odmotava svoj mikro svijet oko kojeg iščitavamo i makro kosmos cijele zemlje i njezinih sunarodnjaka. Ili turska autorica Sirin Bahar Demirel u svom kratkom, vrlo efektnom i kreativnom filmu "Između diskrecije i nasilja" govori o nasilju u obitelji i pitanju prenošenja traume iz generacije u generaciju", podvukla je Šešić.
Govoreći o filmovima koje će publika vidjeti u programu, Šešić izdvaja ostvarenje "Naša djeca" hrvatskog režisera Silvestara Kolbasa, koji promatrajući vlastiti mikro svijet kroz kameru otvara bitna pitanja o odgoju djece i postojanju obitelji. Ovaj meta dokumetarac, u kojem se filmski likovi suočavaju sa dvije vrlo konfrontirajuće realnosti – filmskom ali i životnom, obiteljskom, postavlja i važno pitanje – što je zapravo dokumentarni film, tko ga stvara svjesno, da li samo autor ili i stvarni a opet i filmski likovi ispred kamere.
Ove godine, navodi Šešić, za ovaj program je bilo prijavljeno više od 270 filmova, uglavnom više nego ranijih godina što potvrđuje da je program sve poznatiji u regiji i sve primamljiviji autorima. Tako će u oviru Takmičarskog programa - dokumentarni film biti upriličene tri svjetske premijere u takmičarskom dijelu i pet međunarodnih.
"Velika je stvar da se autori odluče otvoriti svoj film baš kod nas. Kada neko radi na filmu po pet pa čak i po deset godina, jako pazi gdje će biti svjetska premijera jer to na neki način određuje i put samog filma. Mi otvaramo festival sa dvije svjetske premijere, naime u slotu imamo jedan kratki film "Biang, Biang, Expres" mladog autora iz Beograda Nikole Stojanovića te cjelovečernji iz Mađarske "Tvoj život bez mene" rediteljice Anne Rubi. Film prati dramatičnu borbu majki u poodmakloj životnoj dobi koje se bore da društvo preuzme punu odgovornost za brigu o ljudima sa posebnim potrebama. Naime, one cijeli život vode brigu o svojoj djeci koja su sada već ljudi u četrdesetim i pedesetim ali šta će biti kada majke više ne budu žive? Film je posve opservacijski rađen kroz više godina i tka jednu snažnu ljudsku ali i sociološki relevantnu priču koja je na žalost aktualna", mišljenja je Šešić.
Izdvojila je još jedan cjelovečernji i to vrlo relevantan film koji će imati svjetsku premijeru - "Tatina uspavanka" ukrajinske autorice Lesie Diak.
"Ona je sa svojom kamerom postala gotovo dio obitelji borca koji se vraća sa prve linije fronta i pokušava nastaviti obiteljski život sa ženom i tri sina. No, njegova trauma je preduboka da bi je išta moglo brzo izliječiti. Ratnik se vraća na front a obitelj se iseljava. Sudbina mnogih, u raznim zemljama u kojima traje politički konflikt, agresija, rat", podvukla je Šešić.
Odabir filmova za ovogodišnji program, ocjenjuje Šešić, možda je i najispirativniji i najizazovniji zadatak sa kojim se susrela u ulozi selektorice Dokumentarnog takmičarskog programa Sarajevo Film Festivala. Regionalna dokumentarna ponuda je bogata, raznolika i u određenoj mjeri izuzetno dobro producirana, pa čak i adekvatno finansirana, naravno u okviru skromnih uslova.
"To je prilična novina za naš region. Impresivno je da su mnogi od odabranih dokumetaraca snimani pet ili šest godina, a rad na jednom od njih trajao je čak tri desetljeća. Neki su bili izabrani i za ozbiljne evropske platforme i radionice za razvoj dokumentarnih projekata; prezentovani su na najprestižnijim mjestima na svijetu i prikupili su potrebna finansijska sredstva što nije uobičajeno za dokumentarnu produkciju u našem regionu. Sve ovo dokazuje da se stvaranju dokumentaraca u regionu počelo pristupati na ozbiljniji način i da je istrajni kreativni pristup radu talentovanih reditelja i producenata te da je međunarodno prepoznat i adekvatno vrednovan. To će moći primijetiti i naši gledatelji koji će prisustvovati projekcijama filmova koje sa ponosom predstavljamo našoj odanoj festivalskoj publici", podvukla je.
Govoreći o tome koliko se dokumentarni film ipak više bavi temama koje možemo nazvati ozbiljnima nego nekim laganijima, Šešić je istakla da ove godine na SFF dolaze i autori koji unatoč tretiranju ozbiljnih tema uspjevaju biti jako duhoviti pa čak i dobro nas nasmijati.
"Recimo "Paviljon 6", film Gorana Devića iz Hrvatske govori o vremenu COVID-a ali je pun komičnih situacija i dijaloga, toliko nas razgali i zabavi da nije ni čudo što je film već otkupio BBC. Prilično je duhovit i film "Cent'anni" slovenke Maje Prelog. I ovdje je riječ o ozbiljnoj temi, procesu liječenja od leukemije njezinog momka sa kojim planira ostati zauvijek. Putujući biciklima kroz fasinantno lijep pejsaž Italije pratimo i smijeh i suze ovog ljubavnog para mladih talentiranih ljudi koji su se posve otvorili pred objektivom kamere i dijele sa gledateljima i svoju intimu i svoje životne izazove", navela je.
Šešić ističe da je i turska autorica Sirin Bahar Demirel uspjela govoriti o nasilju u obitelji na šarmantan način kroz crteže, animaciju, sjećanja.
"Svaki od tih snažnih filmova je i ozbiljan ali može biti i duhovit i šarmantan i zabavan no na kraju filma uvijek ostaje nešto vrlo krupno o čemu gledatelj još dugo razmišlja, propituje sebe i svoj odnos prema toj temi ili situaciji. Dobar dokumentarac ne odlazi u zaborav sa završetkom filma, on ostaje sa nama, u našem umu i srcu", smatra Šešić.
Govoreći o filmovima koji njeguju kulturu sjećanja, ona navodi da dva filma izvan konkurencije njeguju upravo tu kulturu - to su odista uzbudljive ode umjetnicima "par excellance" - glumcu Bekimu Fehmiu te muzičaru i kompozitoru Zoranu Predinu.
"Ta dva filma, albanski "Bekim Fehmiu" i slovenski "Praslovan" reflektiraju vrlo dobro i vrijeme u kojem su umjetnici djelovali i u slučaju Predina, još aktivno djeluje", navela je.
Tako kroz intrigantan arhiv o životu Bekima Fehmiua, glumca svjetskog glasa rođenog u Sarajevu, te kroz fragmente filmova i serija u kojima je ostvario nezaboravne uloge, od "Sakupljača perja", filma nagrađenog u Kanu 1967. te serije u kojoj je igrao "Odiseja", pa sve do kraja života glumca ogleda se sociopolitička kao i kulturološka situacija njegovog okruženja. Kod slovenskog filma o Predinu "Praslovan" koji je režirao Slobodan Maksimović zrcali se ne samo muzička scena tadašnje Jugoslavije u kojoj je Predin započeo svoj rad kao kompozitor, izvođač i pjesnik, već i sistema koji je imao dosta izazova za mlade ljude slobodnog duha.
"Tu je i film Bosanca Admira Rahmanovića "Povratak u Jasenovac", zanimljiva refleksija o zlu za koje se govorilo "nikada više". Ili film "Galeb" o Titovom brodu, plovilu koje je bilo tada politički simbol, a što je danas?", ustvrdila je.
Rada Šešić smatra da je zanimljiv i vrlo šarmanatan, čak duhovit i film "Fragmenti leda" Ukrajinke Marie Stoianove. Njezin je tata bio svjetski priznati umjetnik umjetničkog klizanja. U vrijeme Sovjetskog Saveza putovao je širom svijeta što je za sovjetskog građanina bilo gotovo nezamislivo. Kroz porodični arhiv autorica gradi priču o sebi i svojoj zemlji koja je danas u užasu rata.
Program dokumentarnih filmova bit će realiziran u Cineplexxu.
