Dakle, kao potpisnici osnivanja nogometne Superlige vodi se šest engleskih klubova (Liverpool, Manchester City, Manchester United, Chelsea, Tottenham i Arsenal), tri španska kluba (Real, Barcelona, Atletico) te tri 'Talijana' (Juventus, Inter i Milan). Nakon te službene informacije kako Superliga kreće, slijede daljnje vijesti kako će u tom zatvorenom sistemu igrati ukupno 20 momčadi, da ih, zapravo, već ima 15 fiksnih, ali ta tri nisu još htjela u javnost, a da bi ostalih pet ulazili po plasmanu u nacionalnom prvenstvu.
Pritom nije otkriveno o kojim se ligama radi. Superliga krenula bi najesen, već u augustu, klubovi bi igrali u skupinama po 10. Tri prvoplasirane momčadi iz svake skupine izborile bi četvrtfinale, a preostala dva mjesta popunili bi pobjednici dvoboja četvrto i petoplasiranih iz dviju skupina. Susreti bi se igrali tokom sedmice, a vikendom bi ti isti klubovi, takav je njihov plan, igrali nacionalna prvenstva. Naravno, to je njihov plan, UEFA je odmah rigorozna odgovorila, na noge su ustali nogometni Savezi, mnogi aktualni i bivši nogometaši i treneri, poput Luisa Figa ili Alexa Fergusona, osudili su osnivanje Superlige.
Javio se s negativnim stavom i britanski premijer Boris Johnson, reagirala je Evropska komisija… Navijači, poglavito engleskih klubova, primjerice, Manchester Uniteda, također najavljuju proteste i bojkot Superlige, oni Liverpoolovi skidanje svojih transparenata s tribina njihova omiljenog stadiona. Dojam je, mnogo je više negativnih nego pozitivnih reakcije, posebno ako se promatra samo ljude iz nogometa i one koji od nogometa neposredno žive, a izvan ovih 12 klubova.
Puno je bilo nagađanja ko su ostali klubovi, barem ona tri do 'fiksne' brojke 15, čiji se potpis također očekuje. Jasno, neka logika ja ukazivala da bi to mogli biti moćni i bogati, nogometno privlačni Bayern i PSG, lanjski finalisti Lige prvaka. Međutim, iz Njemačke je ubrzo stigao demantij.
"Dva njemačka kluba koja su dio Izvršnog odbora ECA-e, Borussia i Bayern, zastupala su iste stavove u svim raspravama", rekao je Borussijin šef Hans Joachim Watzke. Bayern i Borussia već su se ranije izjasnili protiv Superlige pa se iz svega toga može zaključiti da se ne žele priključiti tom elitnom društvu. I RB Leipzig odbio je tu mogućnost, ali i PSG.
"Ostajemo vjerni UEFA-inoj tradiciji", poručili su iz pariškog kluba i dodali kako ima još klubova u Evropi koji su zaslužili biti dio elitnog natjecanja, malo šireg koncepta od ovih TOP 20. Ipak, mnogi to tumače privatnim interesima PSG-ova gazde, katarskog biznismena Al Khelaifija, koji je član Izvršnog odbora UEFA-e, prvi koji nije Evropljanin, a istovremeno je i član organizacijskog odbora SP-a u Kataru. Stoji li to u pozadini odbijenice pa PSG još oprezno opipava teren, ili je Khelaifi iskren u svojim stavovima, kao i puno toga u vezi sa Superligom, tek će se vidjeti.
Još dva kluba koja su konkretno i jasno odbila Superligu su Porto i Zenit.
"Imali smo neslužbene razgovore s nekim, ali nismo tome davali previše pažnje. EU ne dopušta zatvorena natjecanja poput NBA lige, a i portugalski Savez je protiv toga. I dalje ćemo podržavati UEFA-u kao jedinu instituciju koja ima pravo organizirati službena natjecanja. Igramo u Ligi prvaka i nadamo se još puno godina igranja tamo", rekao je prvi čovjek Porta Pinto da Costa.
Zenit je, pak, odbio igrati u Superligi, jer je njegov glavni sponzor Gazprom i dalje vrlo važan sponzor Lige prvaka. Ipak, ne ide 'pučistima' sve baš tako glatko.