Jedan od ključnih problema s kojima se susreće Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine i koji se redovno spominje na godišnjim konferencijama ove institucije je nedostatak kadra.
Direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić prilikom prezentacije rezulata Muzeja na današnjoj konferenciji za medije naveo je da je ukupan broj zaposlenih 55, a potrebno ih je po sistematizaciji 105.
Tako svi odjeli Muzeja rade sa 50 posto manje kadra.
Sijarić je istaknuo da status Muzeja nije promijenjen te da su limitirani kad je riječ o zapošljavanju.
Zamjenica direktora Zemaljskog muzeja Ana Marić govorila je o finansijskim aspektima poslovanja ove institucije.
Prosjek godišnjih potreba za redovno poslovanje Muzeja iznosi 1.600.000,00 KM. Univerzitet u Sarajevu za plate zaposlenih daje 830.000.
Ova sredstava idu direktno na račune zaposlenih i ne računaju se kao muzejski prihod.
Od domaćih institucija, mistarstava Kantona Sarajevo, Federacije BiH te Općine Novi Grad Muzej dobije 318.775.
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine do kraja septembra na osnovu prodaje ulaznica, izdavanja prostora, prodaje suvernira ostvario je prihod od 475.098 KM. Najveći prihod je ostavaren na osnovu ulaznica 264.552 KM.
Marić je istakla da je prihod koji je Muzej samostalno ostvario veći nego što je dobijeno od bh. institucija. Ona je kazala da ta činjenica na prvi pogled izgleda dobro ali da to zapravo "nije dobro".
Sijarić je istaknuo da je za isplatu plaća u prošloj godini nedostajalo 220.000 KM, što je pokriveno vlastitim sredstvima, dok će ove godine nedostajati oko 450.000 KM.
Sijarić je istaknuo da će radnici dobiti svoje plaće.
"Međutim, ovdje se radi o ozbiljnom pokušaju da se ova institucija svede na nivo nekog malog beznačajnog muzeja. Ovdje se radi o izuzetno dobro isplaniranom, kontinuiranom projektu koji provode pojedina ministarstva", kazao je Sijarić.
On je komentirao pojedine izjave da je pitanje Zemaljskog muzeja BiH riješeno, što je ocijenio netačnom informacijom.
Sijarić je ustvrdio da se Kanton Sarajevo zauzeo za rješavanje problema sedam institucija kulture od državnog značaja, te da je to donekle riješeno ali na štetu Zemaljskog muzeja kojem je smanjen iznos sredstava.
Naveo je da Muzej nastoji u svom kapacitetu raditi svoj posao, a to su stalne postavke, gostujuće izložbe, izdavačka djelatnost.
Direktor Zemaljskog muzeja naveo je da se kraju privodi revitalizacija centralnog Botaničkog vrta, što je koštalo oko 600.000 KM, a od Federalnog ministarstva kuture i sporta dobili su za taj projekt 4.000 KM.
Sijarić je također naveo da se radi i na revitalizaciji južnog dijela muzejskog prostora prema Vilsonovom šetalištu.
Također je naglasio da je Vlada Japana Muzeju odredila milion dolara za proces digitalizacije i opremu za digitalizaciju zbirki Zemaljskog muzeja BiH.
"Prošlo je 17 mjeseci kako nijedno ministarstvo neće da potpiše saglasnost da Vlada Japana donira tu opremu Zemaljskom muzeju BiH. To su uslovi u kojima mi radimo", zaključio je Sijarić.
