Šest mjeseci od početka ruske invazije na Ukrajinu, postoji povećana zabrinutost unutar zemalja NATO-a i EU da bi se BiH mogla naći na meti ruskih cyber i drugih napada, kazali su sagovornici tokom razgovora za novu emisiju TV Justice, koja analizira načine i stvarne mogućnosti ruskog utjecaja tokom osjetljivog izbornog perioda.
Niz trenutnih geopolitičkih okolnosti sugeriše da može postojati osnov za povećanu zabrinutost ruskog miješanja u Bosni i Hercegovini u nadolazećim sedmicama, kazao je direktor Strateškog komunikacijskog centra izvrsnosti NATO-a Janis Sarts za BIRN BiH.
Govoreći za TV Justice, Sarts je rekao da se Rusija i ranije miješala u demokratske izbore, navodeći primjer u SAD 2016. godine i francuske predsjednički izbore 2017., ali i niz drugih.
“Tipično je da to rade na prilično sličan način. Oni pokušavaju iskoristiti postojeće slabosti kako bi stvorili nestabilnost u zemlji i u osnovi doveli u pitanje legitimnost i ishod izbora”, kazao je Sarts.
Zbog takvih ranijih iskustava u zemljama Evrope, i u drugim međunarodnim savezima postoji povećana zabrinutost od ruskog uticaja u Bosni i Hercegovini dok zemlja ulazi u izborni period.
Šef Delegacije i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Johann Sattler kaže da prethodna evropska iskustva miješanja u izbore i dezinformacije povezane s Kremljem pozivaju na oprez.
“U zemljama regiona su zabilježeni veliki cyber napadi i zato moramo biti oprezni, a ponajviše moramo biti spremni”, kaže on i dodaje kako ruski fokus na BiH neće prestati nakon izbora.
“Ali vas uvjeravam da ćemo tokom ovih izbora najvjerovatnije vidjeti pokušaje u tvoj sferi”, kaže Sattler.
Vlada Velike Britanije ranije je tokom ljeta najavila slanje dvojice stručnjaka za cyber napade, ali i ulaganje dodatnih resursa da pomogne BiH u suprotstavljanju ruskom štetnom utjecaju. Sjedinjene Američke Države (SAD) su početkom septembra također najavile novčanu pomoć za nekoliko zemalja, među njima i BiH, koje se nalaze u riziku od moguće buduće ruske agresije.
Ruski alati za utjecaj na izbore
Sagovornici su rekli kako, osim političkog načina utjecaja, Rusija u drugim zemljama već godinama koristi i širenje dezinformacija te cyber odnosno kompjuterske internet napade za utjecaj na demokratske procese.
BiH se čini posebno ranjivom na cyber napade. Stručnjak za cyber sigurnost Predrag Puharić kaže da država kasni u pripremi odbrane od mogućih napada.
BiH po svim indeksima za cyber sigurnost stoji jako loše, kaže on.
“Evo samo jedan primjer – BiH, osim OSCE-ovih smjernica za strateški okvir cyber sigurnosti, nema nacionalnu strategiju cyber sigurnosti”, objašnjava Puharić i dodaje kako na državnom nivou i u Federaciji nedostaju i zakoni o cyber sigurnosti i onaj o zaštiti kritične infrastrukture.
“Nemamo uopšte definisanu kritičnu infrastrukturu, dakle šta je to šta bismo uopšte trebali štititi”, kaže on.
Osim kompromitovanja digitalnog okruženja, BiH nema dovoljno razvijene zvanične sisteme suprotstavljanja dezinformacijama. U vrijeme izbora to je posebno važno.
Veronika Vichova iz praškog Kremlin Watcha, programa koji je usko specijalizovan za praćenje ruskog štetnog uticaja u Češkoj i okolnim zemljama, kaže kako je ova organizacija zabilježila ruske dezinformacijske kampanje tokom predsjedničkih ali i izbora za Parlament.
“Oni koriste zvanične kanale. U Češkoj Republici to je Sputnik, koji finansira država, i također znam da postoji i da je prilično popularan na Zapadnom Balkanu. Ali, oni također mogu koristiti ruske plaćene trolove na društvenim mrežama”, objašnjava.
Dok ruski cyber napadi i širenje dezinformacija u BiH nisu toliko vidljivi ili jasni, ruske vlasti nisu se stidjele otvoreno podržati stvaranje i rad proruskih grupa. Istraživanja BIRN-a BiH otkrila su kako je u posljednjoj deceniji Ambasada Rusije u BiH pružala podršku brojnim organizacijama sa ekstremističkom ili krajnje nacionalističkom pozadinom.
Ogranak ruske bajkerske grupe “Noćni vukovi” u BiH broji oko 30 članova. U Rusiji je sam Putin počasni član ove grupe. U blizini Brčkog postoji neregistrovana humanitarna organizacija “Sveti Geoergije Lončari”, čiji članovi nose grb Rusije na odjeći i hvale se kako im je Ambasada Rusije u BiH poklonila dva vozila, a ruski “Kozaci” imaju svoja udruženja u okolnim zemljama i planiraju da zvanično registruju svoj ogranak u BiH.
“Očigledno je da je Rusija sklona infiltriranju ekstremnih snaga. (…) U prošlosti je postojala infiltracija osoba za koje vjerujemo da su ruski agenti i jasno korištenje nekih ljudi iz kriminalnog podzemlja kako bi se potaknuli neredi tokom konkretne krize. Mislim da u većini zemalja za njih to predstavlja prirodan odabir djelovanja”, kazao je Sarts.
Safet Mušić, član savjetodavnog odbora londonskog Instituta za sigurnost i borbu protiv terorizma, smatra kako su u drugim zemljama neke proruske grupe koristile nasilje.
“Imali smo takve slučajeve i primjere u okruženju, gdje se poslije ili u toku izbora pokušalo uticati – čak i nekim nasilnim demonstracijama – na rezultat izbora, odnosno da bi na vlast došle neke političke opcije koje nisu za evropske integracije, koje su više populistički ili desničarski nastrojene”, rekao je Mušić.
Vojislav Savić, politolog iz Banje Luke kojeg često citiraju provladini mediji iz Republike Srpske, ne vjeruje u takve scenarije i ne vidi opasnost od organizovanog uticaja na birače.
“Ne mogu da zamislim da neko danas nekoga zastrašuje u Banjoj Luci ili bilo kojem gradu u Republici Srpskoj. Naravno, uvijek će postojati neko ko će iskoristiti bilo kakvu vrstu nacionalizma, šovinizma, za prikrivanje nekih svojih radnji koje nisu baš za ponos”, smatra Savić.
Politička povezanost
Još jedan od mogućih načina za koje stručnjaci navode da Rusija koristi tokom izbora jeste politička podrška proruskim kandidatima. Skori najavljeni sastanak Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina sagovornici BIRN-a BiH vide kao podršku u dobijanju glasova.
Ambasada Rusije u BiH nije odgovorila na zahtjev za razgovor za emisiju. Glasnogovornik Milorada Dodika nije odgovorio na zahtjeve BIRN-a BiH za intervju sa članom Predsjedništva. Niko od predstavnika opozicionih partija također nije bio raspoložen govoriti.
Dodikov koalicioni partner Nenad Stevandić, čelnik partije “Ujedinjena Srpska”, misli da sve stranke u RS imaju sličan odnos prema Rusiji.
“I opozicija i pozicija imaju iste principe slaganja sa ruskom zvaničnom politikom i onoga što govori [ambasador] Kalabuhov. (…) Nisam primijetio da tu ima razlike u percepciji ijedne političke partije u Republici Srpskoj. Mislim da se tu ništa neće promijeniti”, smatra Stevandić.
U isto vrijeme, Dodik je jedan od rijetkih preostalih evropskih zvaničnika spreman ići u Moskvu na sastanak s Putinom. Njihov sastanak najavljen je u drugom dijelu septembra, neposredno pred izbore.
“Poruka ovakvih stvari jeste jednostavno da se pokaže da računaš na tu zemlju kao saveznika, da imaš prijateljske odnose i tako pokazuješ svojim ljudima da ono što je zapravo atmosfera u jednom društvu – a to je dobar odnos s Ruskom Federacijom, ti time pokazuješ da ‘evo ja činim da naš odnos s Ruskom Federacijom bude dobar’”, smatra Savić.
Dok predstavništvo Rusije u BiH tvrdi da ova zemlja ne utiče na unutrašnje stvari u BiH, saopćenja Ambasade u posljednjih nekoliko mjeseci sve oštrije kritikuju svako približavanje BiH NATO-u i usaglašavanju politika sa Evropskom unijom.
Safet Mušić smatra da će Rusija teme približavanja ovim međunarodnim savezima staviti u fokus svog nastupa prema BiH tokom izbornog perioda.
“Možda će se pokušati kroz neke medijske kampanje ili određene dezinformacije uticati na glasačko tijelo, a kasnije i na sam tok izbora u smislu tog nekog NATO puta BiH”, kaže Mušić.
Ali utjecaj nije ograničen samo na vrijeme izbora, kaže Vichova.
“Rusija to ne radi samo uoči izbora ili u kratkom periodu prije izbora, oni to rade dugoročno. U skoro svim evropskim zemljama vidjeli smo neke znake ruskog utjecaja barem od 2014. godine do danas”, kaže ona.
