Svijet

Sjeverni tok 2 je obustavljen zbog ukrajinske krize. Evo zašto je to važno

Malo je energetskih projekata u svijetu tako kontroverznih kao što je plinovod Sjeverni tok 2, a u utorak je i konačno zamro u vodi jer je njemački čelnik zaustavio svoj proces odobravanja zbog ukrajinske krize, piše CNN.

Naftovod od 1230 kilometara trebao je prenositi ogromne količine prirodnog plina izravno iz Rusije u Evropu preko Njemačke, a iako on tamo stoji, izgrađen prije više od pet mjeseci, kroz njega nije prošla niti jedna isporuka.

Projekt je godinama dijelio političare, analitičare i Evropljane, a opterećen je odgodama, prethodnim američkim sankcijama i protivljenjem zbog njegovog utjecaja na klimatsku krizu. Najava njemačkog kancelara Olafa Scholza bila je do sada najsnažniji konkretan odgovor Zapada na rusku vojnu akciju u istočnoj Ukrajini.

Ali to Evropu stavlja u neugodan položaj - Rusija bi jednostavno mogla zatvoriti svoje druge plinske slavine koje opskrbljuju veći dio kontinenta i ostaviti milione ljudi u mraku i hladnoći. Prirodni plin je gorivo koje može napajati bojlere, peći, štednjake i pećnice.

Njemačka već dobiva ruski plin preko Sjevernog toka 1, sličnog plinovoda koji također prolazi ispod Baltičkog mora. No kako je Rusija preko noći pojačala svoju vojnu akciju u Ukrajini, pojačao se pritisak na Njemačku da zaustavi projekt.

Bez obzira hoće li Njemačka dugoročno službeno ukinuti Sjeverni tok 2, ruske akcije u Ukrajini čine taj projekt politički mrtvim.

Strahovi da će Rusija koristiti Sjeverni tok 2 kao geopolitičko oružje za promicanje svojih interesa - i ekspanzionizma - u Evropi sada se pokazuju utemeljenima. No, daljnje pristajanje na ucjene plinom dodatno će oslabiti poziciju Evrope.

Projekt je već naišao na političke probleme.

Nova njemačka koalicijska vlada ima snažnu prisutnost Zelenih koji se protive povećanom oslanjanju na prirodni plin -- fosilno gorivo koje sada doprinosi većoj emisiji stakleničkih plinova u EU od ugljena, pa je postala toliko oslonjena na ono što je trebalo biti gorivo za prelazak na obnovljive izvore energije.

Sjeverni tok 2 trebao je dodati 100 miliona tona ugljičnog dioksida u atmosferu svake godine, a da ne spominjemo neizbježna curenja metana, stakleničkog plina s više od 80 puta većom snagom zagrijavanja planeta od CO2 u kratkom roku.

Sada Europa – posebno Njemačka – ima priliku iskoristiti ovaj trenutak da se odmakne ne samo od Sjevernog toka 2, nego i sve većeg oslanjanja na fosilni plin. Njemačka je jedna od rijetkih razvijenih zemalja koja se protivi nuklearnoj energiji i koja je u procesu gašenja svojih nekoliko reaktora. Bez toga, postala je jako ovisna o plinu i trebat će radikalno preispitati svoju politiku kako bi se ubrzala proizvodnja energije iz obnovljivih izvora.

Uzimajući u obzir zabrinutost za okoliš oko postupanja s radioaktivnim otpadom koji nuklearna energija donosi, njena uloga u budućem energetskom miksu diljem Europe kao cjeline ima svoja ograničenja. Brzo povećanje obnovljivih izvora energije — solarne energije, vjetra i hidroenergije — nudi sigurnost u zaštiti energije i klime. Premještanje subvencija s fosilnih goriva na obnovljive bio bi jednostavan prvi korak.

Kratkoročno gledano, Evropa može izvlačiti plin iz drugih zemalja -- malo vjerovatno da će zamijeniti Rusiju, ali možda dovoljno da se snađe i ujedno da se nosi s neposrednom ruskom prijetnjom.

Ali vječni problem klimatske krize nastavit će se razvijati i u konačnici će biti smrtonosniji i skuplji nego što će vjerovatno biti vojna konfrontacija.