U Federaciji Bosne i Hercegovine prijavljene su hiljade slučajeva pertusisa (veliki kašalj, hripavac) i morbila (ospica). Registrovano je i šest smrtnih slučajeva, a uglavnom se radi o nevakcinisanoj djece.
Morbili razorno utiču na zdravlje djece, ponekad i sa fatalnim posljedicama. Izazivaju dugotrajno slabljenje imunološkog sistema djece, što ih čini osjetljivijim na druge zarazne bolesti. Tamo gdje je narušen kolektivni imunitet, morbili su, zbog izuzetne virulentnosti, često prva zarazna bolest koja se proširi.
Morbili su jedna od najzaraznijih bolesti na svijetu, a šire se kada zaražena osoba diše, kašlje ili kiše. Virus ostaje aktivan i zarazan u zraku ili na zaraženim površinama do dva sata.
Od decembra prošle godine u Federaciji BiH registruje se obolijevanje od morbila u epidemijskom obliku. Ukupno, od 52. sedmice 2023. do 28. sedmice ove godine, prijavljen je 6.491 slučaj morbila.
Od prve do 28. sedmice ove godine, u Federaciji Bosne i Hercegovine prijavljena su 594 slučaja pertusisa (veliki kašalj, hripavac). Od decembra prošle godine, u Federaciji BiH registruje se obolijevanje od pertusisa (velikog kašlja) u epidemijskom obliku.
Na 1.000 inficiranih jedan smrtni slučaj
"Ono što smo u proteklih sedam dana pokušali naglasiti jeste da mi od kraja prošle godine imamo razvoj povećanog broja slučajeva, a sada već epidemijsko izbijanje velikog kašlja i morbila. To je zaista zabrinjavajuća činjenica s obzirom na to da smo sada prešli više hiljada inficirane, uglavnom djece, i to uglavnom nevakcinisane djece, zbog niskog obima vakcinacije", kazao je Siniša Skočibušić, direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (ZZJZ FBH).
O ozbiljnosti epidemiološke situacije govori i podatak o zabilježenim smrtnim slučajevima, četiri preminula od velikog kašlja i dvoje od morbila. Skočibušić zaključuje kako je situacija zabrinjavajuća.
"Želimo upozoriti javnost, ali i sve druge odgovorne na problem koji je među nama. Više je od 7.000 inficiranih u ovih pola godina, što nismo imali prethodnih godina. Činjenica je da imamo situaciju koja zahtijeva povećanu pažnju kako zdravstvenih vlasti tako i obrazovnog i represivnog sistema, a kako bismo ponovo imali veći stepen vakcinacije i nadam se uspostavili kolektivni imunitet", naglasio je Skočibušić.
Poručio je da "sada na 1.000 inficiranih ide jedan smrtni slučaj".
"Zato nas to i brine. Nastavi li se ovako, morat ćemo poduzimati neke druge mjere", rekao je Skočibušić.
Podsjetio je da je na ovu situaciju prvi djelovao Kanton Sarajevo, koji je proglasio obje epidemije.
"Nakon toga je djelovao Tuzlanski kanton, a prošle sedmice i Zeničko-dobojski koji je proglasio epidemiju morbila. Te činjenice najbolje govore da su upravo te velike, gradske sredine trenutno najinficiranije. Mi smo epidemiju morbila imali 2019., bilo je manje inficiranih, i 2014. I tada je bilo inficiranih ali ne ovoliko. To nam govori da akumulirani pad vakcinacije je došao na naplatu. Više nas zabrinjava šta će biti u budućnosti, posebno u jesen kada počinju vrtići i škole. Ako nevakcinisana djeca uđu u vrtiće i počne se širiti, može doći do proboja epidemija u vrtićima. Tada je to ozbiljan problem", pojasnio je Skočibušić.
Zabrinjavajuće niska pokrivenost vakcinacijom
Poručio je da su izolacija i imunizacija jedine mjere u sprečavanju zaraznih bolesti.
"Vrlo teško možemo izolirati svu djecu, ali to roditelji dosta uspješno rade jer znaju kada im je dijete bolesno da ga nigdje ne vode. Međutim, imamo razdoblje inkubacije, kada dijete nema nikakve simptome, a zarazno je. Ono ide u igraonicu i sutra dobije simptome. Od sutra ga roditelji zatvaraju, ali je zarazilo drugu djecu u razdoblju prije same bolesti. Ove bolesti sada ponovo izbijaju, jer smo na njih bili malo zaboravili, jer smo ih ranije riješili uspješnom imunizacijom. Sada ćemo ponovo morati sa primjenom imunizacijskih mjera, za koje smo mislili da smo u civilizacijskom dosegu konačno proveli i da je sve uredu", izjavio je Skočibušić.
Zabrinjavajuće niska pokrivenost vakcinacijom
Vakcine za prevenciju morbila ne štite samo vakcinisanu djecu, već i druge ljude koji se ne mogu vakcinisati, uključujući dojenčad i osobe sa oslabljenim imunološkim sistemom uzrokovanim bolešću, kao što su pacijenti s rakom koji primaju hemoterapiju.
Najnovije procjene nacionalnog obuhvata imunizacijom (WUENIC), objavljene prošle sedmice, pokazuju zabrinjavajući pad vakcinacije protiv morbila u BiH sa stopom pokrivenosti od samo 55 posto. Stope moraju doseći najmanje 95 posto kako bi se spriječile epidemije u zajednici.
"Vakcinama MoPaRu (ospice, paratitis i rubeola), koje su glavne vakcine, imamo pokrivenost oko 50 posto u Federaciji BiH, a to varira u nekim kantonima od deset do 70. Moramo imati na umu da je kolektivni imunitet 95 posto. Znači da nismo zadovoljni. Što se tiče velikog kašlja, moramo znati da je i ta vakcina u sklopu ostalih vakcina. Imunizacija je najučinkovitija preventivna mjera", rekao je Skočibušić.
Smatra da je zabrinjavajuće da ima i roditelja koji ne žele da vakcinišu djecu iz različitih razloga. Naveo je da su odradili čitav niz aktivnosti, prije svega, pravilnog informisanja.
Odogovornost roditelja, vrtića, škole, inspekcije
"Ukoliko neko ima zabrinutost šta će biti ako bude vakcinisao dijete i preuzme odgovornost za nevakcinisanje, on mora preuzeti odgovornost i u slučaju infekcije i razvoja komplikacija, a vidjeli smo kakve komplikacije mogu biti, a to je onda vrlo ozbiljno. Važno je znati da je vakcinisanje u Federaciji BiH besplatno, učinkovito, visokokvalitetnim vakcinama, sa velikim iskustvom, i vođeno međunarodnim i domaćim praktičnim naučnim umovima. Ne znam imamo li potrebe vraćati se na zarazne bolesti koje smo bili riješili", istakao je Skočibušić.
Prema njegovim riječima, vakcine koje se daju u Federaciji BiH su od najvećih svjetskih proizvođača, a prošle su i sve potrebne kontrole.
Dotakao se i protuepidemijskih mjera, ali i pojasnio da se prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, roditelju koji odbije da vakciniše dijete može propisati kazna od 100 do 2.000 KM.
"Zna se ko to provodi, tamo piše sanitarni i zdravstveni inspektor. Ukoliko inspekcija to provede, može i kazniti. Mi kao zdravstvena ustanova ne želimo biti represivni, ali izgleda da nekada moramo i te mjere koristiti. Posebno bi se trebale koristiti mjere kod upisa u škole, odnosno vrtiće jer tu je najveći rizik širenja. Dakle, propisano je da prilikom upisa djeteta u vrtić, u dokumentima koji se predaju mora se predati i karton o vakcinaciji gdje mora pisati jasno da je dijete vakcinisano. Ukoliko nije vakcinisano trebalo bi biti dobro obrazloženo zašto nije. Danas, u nekim javnim, a u dosta privatnih vrtića, dešava se da dijete bude primljeno bez potpune dokumentacije", pojasnio je Skočibušić.
Naglasio je da u nekim kantonima inspekcija vrši kontrolu vrtića, međutim, u nekim se to ne radi.
"Praksa je neujednačena i to dovodi do ovih propusta u imunizaciji. Ovdje je odgovornost i na zajednici, ali prije svega na pojedincu", dodao je Skočibušić.
