LJUBLJANA

Slovenski poslodavci traže radnu snagu u Sjevernoj Makedoniji, najviše stranih radnika dolazi iz BiH

Najviše stranaca dolazi iz Bosne i Hercegovine, Srbije i s Kosova, a u posljednje vrijeme sve je više državljana Sjeverne Makedonije

Uprkos neizvjesnosti na tržištu rada i hlađenju njemačke ekonomije, ova je godina ipak bila povoljna za tražitelje posla. Izuzev energetski intenzivnih firmi, koje šalju radnike na čekanje, i dalje postoji potražnja za kadrovima u drugim djelatnostima.

Poslodavci ih traže u inostranstvu, sve više iu Sjevernoj Makedoniji. Memorandum o zapošljavanju između dvije države je potpisan, očekuje se samo potpisivanje sporazuma, javlja novinarka Radia Slovenija Urška Valjavec.

Analiza Zavoda za zapošljavanje za 2023. godinu pokazuje umjereni pad nezaposlenosti. Anketna nezaposlenost od 4,1 posto svrstava Sloveniju na visoko šesto mjesto evropske liste. Kako je objasnila direktorica agencije za zapošljavanje Metka Barbo Škerbinc, ispred Slovenije su, primjerice, Malta i Poljska s 2,5 odnosno 2,8 posto anketne nezaposlenosti, dok je na začelju Španija s 11 posto nezaposlenosti.

Strani radnici u Sloveniji čine oko 14 posto radne snage. Najviše ih radi u građevinarstvu, ugostiteljstvu, zdravstvu i saobraćaju.

Najviše stranaca dolazi iz Bosne i Hercegovine, Srbije i s Kosova, a u posljednje vrijeme sve je više državljana Sjeverne Makedonije, izvještava među ostalim Urška Valjavec.

List Delo je prije nekoliko dana pisao da je Ministarstvo unutrašnjih poslova pripremilo prijedlog izmjene Zakona o strancima koji bi trebao olakšati zapošljavanje i boravak visokokvalificiranih radnika iz inostranstva u Sloveniji.

Prijedlogom amandmana uvodi se Evropska direktiva o plavoj karti Evropske unije, kojom se želi olakšati zapošljavanje visokokvalificiranih građana trećih zemalja u Evropskoj uniji.

Izmjena također uvodi privremenu dozvolu boravka za digitalne nomade. Kako pišu u Delu, strateški savjet za digitalizaciju smatra da bi reguliranje statusa digitalnih nomada povećalo protok znanja i iskustava, povećalo prihode u državni proračun i ojačalo vidljivost Slovenije.

Status digitalnog nomada trebali bi imati stranci koji nisu državljani Evropske unije, a zaposleni su ili samozaposleni te obavljaju posao na daljinu putem komunikacijske tehnologije u poslovnom subjektu sa sjedištem izvan Slovenije.