Slučaj "Gavrakapetanović" lako bi mogla prerasti u aferu koja će žestoko zaljuljati političku scenu u Bosni i Hercegovini.
Jasno je kao dan da je odbijanje Federalnog ministarstva zdravstva da potvrdi imenovanje uglednog sarajevskog ljekara za novog generalnog direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) prije svega političke prirode.
Političko pitanje
Malo ko će povjerovati u formalno obrazloženje iz Ministarstva, na čijem je čelu ministar Nediljko Rimac, da su "utvrđene nepravilnosti po više osnova u dostavljenoj dokumentaciji prof. dr. Gavrankapetanovića te da utvrđeni uvjeti za generalnog direktora nisu u cijelosti ispunjeni".
Uostalom, potez Rimca među prvima je komentirao jedan političar - ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
"Ministar Rimac je negirao presude sudova u našoj zemlji u istom predmetu kroz koji je prošao prof. dr. Gavrankapetanović u Opštoj bolnici.
Grubo je, svjesno, zanemario stav resornog kantonalnog ministarstva koje je poslalo tumačenje da je diploma fakulteta važnija od certifikata.
Pogodovao je interesnim grupama koje se protive dolasku Gavrankapetanovića na KCUS", naveo je lider Naroda i Pravde (NiP), stranke koja je i predložila Gavrakapetanovića za direktora najveće zdravstvene ustanove u BiH.
Zvaničnog komentara članova Upravnog odbora KSCU-a, koji je nakon konkursne procedure Gavrankapetanovića rangirao na prvo mjesto kandidata za generalnog direktora i još krajem decembra odluku o njegovom imenovanju poslao na stol ministra zdravstva na formalnu saglasnost, još uvijek nema.
Prema saznanjima Raporta, Upravni odbor tek treba održati sjednicu na kojoj će raspravljati o stavu Ministarstva zdravstva FBiH.
Nema saglasnosti
Članovi UO-a analizirat će razloge koje je ministar Rimac naveo u aktu kojim je odbio dati saglasnost na imenovanje i potom se zvanično oglasiti.
Naš izvor s KCUS-a tvrdi da su otvorene sve opcije - od toga da ne uvaže razloge za odbijanje saglasnosti te se ponovo obrate ministru Rimcu, do raspisivanja novog konkursa.
"Zakon, odnosno propisi koji reguliraju ovu oblast, u svojevrsnoj su sivoj zoni. Formalno, ministar ne mora obrazlagati zašto ne želi dati saglasnost na imenovanje.
Međutim, ako to uradi, riskirao bi tužbu kandidata koji smatra da je oštećen, odnosno da je ministar bezrazložno odbio dati saglasnost.
Druga je opcija da reagira sam Upravni odbor ako procijeni da razlozi koji su navedeni u dopisu Federalnog ministarstva zdravstva nisu validni.
I treća, ako bi razlozi zaista bili opravdani, jeste raspisivanje novog konkursa", navodi naš izvor s KCUS-a.
Čak su i u ljekarskim krugovima svjesni da bi ovakav razvoj događaja u vezi s (ne)imenovanjem Gavrakapetanovića mogao izazvati političku buru.
"Sigurno, sve što se dešava u vezi s ovim slučajem preraslo je u političko pitanje, ne znam na šta će izaći", rekao je naš sagovornik.
Slijedi li tužba?
Advokatica Maida Galijatović, koja zastupa dr. Gavrankapetanovića, a koja je ujedno i član Nadzornog odbora KCUS-a, još ranije je u izjavi za Raport najavila da bi, u slučaju da ministar ne potpiše saglasnost, moglo doći do sudskog spora.
"Nadam se da neće doći do tog scenarija da ne potpiše. To bi bio ozbiljan propust i došlo bi do preispitivanja te odluke i razloga za nju.
A oni ne postoje", rekla je tada Galijatović, dodavši kako "pretpostavlja da bi u tom slučaju Gavrankapetanović mogao podnijetu tužbu".
A prema saznanjima Raporta, ukoliko KCUS bude ponovo prisiljen raspisati konkurs za generalnog direktora, doktor Gavrankapetanović se na njega sigurno neće prijaviti.
