Vijesti

Zagađenje zraka u BiH ubija na hiljade ljudi svake godine. Reagirala Američka ambasada u BiH: Spasite ljudske živote

Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu uspjele da se izbore sa užasnim zagađenjem vazduha u zemlji, koje svake godine prijevremeno ubija na hiljade ljudi i šteti zdravlju hiljada drugih, navodi organizacija Human Rights Watch u opširnoj analizi posljedica zagađenja zraka po zdravlje ljudi u našoj državi.

Oslanjanje države na ugalj i drva u svrhu grijanja kao i uglja za proizvodnju električne energije čini gradove u Bosni i Hercegovini među najzagađenijima u svijetu tokom zimskih mjeseci. Zemlja ima petu najvišu stopu smrtnosti od zagađenja vazduha.

"Oslanjanje na zastarjelu tehnologiju proizvodnje energije na ugalj u Bosni i Hercegovini ubija hiljade ljudi svake godine, dok vlasti čine jako malo da se suoče s problemom ili čak da upozore ljude na rizik po njihovo zdravlje", rekao je Felix Horne, viši istraživač životne sredine u Human Rights Watch-u. Dodao je da s obzirom da je sezona zagađenja zraka udaljena samo nekoliko mjeseci, nema vremena za gubljenje da se počne s promjenama.

Tokom zimskih mjeseci, nivoi sitnih čestica, azot-dioksida, sumpor-dioksida i drugih smrtonosnih zagađivača redovno premašuju vrijednosti za koje Svjetska zdravstvena organizacija kaže da su sigurne po ljudsko zdravlje.

Procjenjuje se da 3.300 ljudi u zemlji prijevremeno umre od izloženosti zagađenju zraka svake godine, što je 9 posto svih smrtnih slučajeva, prema Svjetskoj banci.

Hiljade drugih živi sa povećanim respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima. Posebno su ugroženi stariji ljudi i djeca.

Bosna i Hercegovina proizvodi električnu energiju sagorijevanjem lignita, niskokvalitetnog zagađujućeg tipa uglja koji se nalazi u izobilju širom zemlje, u zastarjelim postrojenjima na ugalj. Loša izolacija zgrada i korištenje uglja, drva i drugih biljnih materijala za grijanje doprinosi zagađenju. A zimsko zagađenje vazduha je pogoršano inverzijom vazduha, sa zagađivačima koji su efektivno zarobljeni u uskim riječnim dolinama gdje se nalaze mnogi gradovi. Zastarjela i zagađujuća vozila također doprinose da zrak bude smrtonosan po ljude u ovom periodu.

Brži pomak ka obnovljivim izvorima energije, uz poboljšane standarde zgrada i vozila i široko rasprostranjeno usvajanje efikasnijih rješenja za grijanje domova, može istovremeno riješiti zagađenje zraka, ispuniti obaveze zemlje o emisijama u skladu sa Pariškim sporazumom i približiti je pristupanju EU.

Iako je energetska sigurnost važna, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine treba hitno razmotriti opravdanost odluke da se produži vijek trajanja termoelektrana Tuzla i Kakanj, te umjesto toga ubrza prelazak na čistu energiju, navodi se.

Nakon ovih dramatičnih podataka oglasili su se i iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.

"Loš kvalitet zraka uzrokuje 3.300 smrtnih slučajeva godišnje u BiH. Zagađenje ne poznaje kantonalne ili entitetske granice. Zvaničnici BiH moraju raditi zajedno na smanjenju sagorijevanja uglja i poboljšanju upravljanja kvalitetom zraka. Poboljšana funkcionalnost vlade može spasiti živote", saopćeno je iz Ambasade SAD.