Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH i poduzetnik Adnan Smailbegović porodično je povezan s vlasnicom Agencije za zapošljavanje Unidad koja pomaže i posreduje poslovnim subjektima u Bosni i Hercegovini da uspješno uvezu stranu radnu snagu, saznaje Raport.
Naši izvori koji su nam dostavili ovu informaciju tvrde da je i to jedan od razloga zbog kojih je Smailbegović jedan od najvećih protivnika odluke Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće u FBiH, koja sa sobom nosi i povećanje doprinosa za poslodavce.
Prema navodima Raportovih izvora, Smailbegoviću je u interesu i zbog njegovih kompanija, a i zbog drugih poslodavaca da se u FBiH, odnosno u BiH uveze što veći broj stranih radnika koji su mnogo jeftinija radna snaga u odnosu na domaću.
Cilj je da se u BiH zaposli što veći broj radnika iz "trećih zemalja" koji imaju mnogo niže kriterije u pogledu uvjeta plaćanja rada od ovdašnjih radnika koji postaju sve svjesniji svoje potlačenosti, ali i vrijednosti, što poslodavcima uglavnom ne odgovara.
Povećati kvotu za uvoz radnika
Naši izvori tvrde da je Smailbegoviću dodatni motiv za to što je i jedan od najvećih zagovornika povećanja kvote za zapošljavanje stranih radnika u našoj zemlji, to što bi agencija povezana s članovima njegove uže porodice imala više posla, a samim tim i dobiti.
Raport je pitao Smailbegovića da li je tačno da članovi njegove porodice imaju firmu koja posreduje i pomaže domaćim kompanijama da što lakše dođu do radnika iz drugih zemalja, a on je potvrdio da je vlasnica takve agencije njegova snaha, odnosno supruga njegovog sina.
Međutim, Smailbegović ne vidi ništa sporno u tome i kaže za Raport da je i on sam išao po radnike za svoju kompaniju u Indiju.
"Ne vidim ništa sporno u tome. Snaha je napravila kompaniju i radi svoj posao. Ne radim ja to. Strani radnici u BiH imaju ista zakonska prava kao i domaći. Ako domaći ima minimalnu plaću ima i strani. Dakle, nikakvih razlika nema ni u plaćama, ni u doprinosima, zakon je identičan za sve. U mojoj kompaniji ima dvadesetak stranih radnika koji rade pod uvjetima kao i naši. Znači nedostatak je radnika i ja sam otišao u Indiju doveo 20 ljudi, plaćam ih kao i što naše plaćam, ne mogu ih nikako manje platiti", kaže Smailbegović.
Na konstataciju Raporta da javnost ipak nije imala tu informaciju i da bi se sada kada je poznato da u krugu njegove porodice posluje i firma koja se bavi olakšavanjem dolaska stranih radnika u BiH to ipak moglo dovesti u vezu s njegovim stavovima o odluci Vlade FBiH o minimalnoj plaći, naročito imajući u vidu širi kontekst te priče, Smailbegović kaže da nema obavezu o tome obavještavati javnost.
Međutim, jasno je da je većina poslodavaca u BiH svojim odnosom prema radnicima godinama obezvređivala tržište rada u BiH zbog čega sve više građana napušta ovu zemlju.
Konkurencija jeftine radne snage
Istovremeno se stvara ambijent za dolazak što više stranih radnika koji bi zamijenili domaće, a paralelno s tim raste i broj agencija koje se bave olakšavanjem dolaska takvih radnika u BiH.
Iako poslodavci govore da radnici iz "trećih zemalja" u BiH rade pod istim uvjetima kao i domaći, iskustva nekih od njih objavljivana i ranije u medijima govore da to i nije tako i da su radnici iz zemalja siromašnijih od BiH spremni raditi i za manje plaće od domaćih.
Smailbegović tvrdi da ne zna kako posluje agencija na čijem je čelu njegova snaha, ali kaže da ostaje pri stavu da treba povećati kvotu za dozvole za rad stranim radnicima.
Također, Smailbegović ističe da on nije zagovornik niskih plaća, nego da govori o pogubnosti visokih doprinosa za privredu i da i dalje smatra da bi bolje rješenje bilo da da se išlo na povećanje minimalne plaće na 1.000 KM, ali da 650 KM bude oporezivo, a ostali dio neoporeziv.
"To smo mi kao Udruženje poslodavaca predlagali na zadnjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća i predložili smo i takvu uredbu, ali Vlada FBiH nije htjela o njoj diskutirati", kaže Smailbegović.
Na konstataciju Raporta da pojedini poslodavci, ogorčeni odlukom Vlade FBiH faktički prijete svim građanima, kako otkazima tako poskupljenjima, baš kao da oni nekažnjeno cijene mogu "dizati u nebo", a sve pravdajući ih visinom doprinosa, Smailbegović odbacuje da su to prijetnje, ali kaže da će posljedica biti.
Nikome ne prijetimo
"Ne prijetimo nikome. Ja ovdje govorim o posljedicama ovakve odluke. Vlada ju je donijela, oni su vlast i iskoristili su tu mogućnost. I dalje mislimo da odluka da se dižu plaće bez smanjenja doprinosa nije dobra, jer je to dodatno opterećenje", kaže Smailbegović.
Govoreći o ogromnoj dobiti koju imaju neke kompanije, Smailbegović tvrdi da je takvih veoma malo.
"Ne više od deset posto preduzeća u FBiH ostvaruju 80 posto dobiti i to su preduzeća koja su vrlo uspješna koja su se dobro pozicionirala i takvima nije problem plaća.
Takva preduzeća će i s 1.000 i s 1.200 i s 1.500 KM minimalne plaće preživjeti, ali imate jako veliki broj preduzeća s jako puno radnika koji imaju nisku dobit i jednostavno nemaju potencijal da to izdrže.
"Pričamo o bruto primanjima, ne o neto primanjima. Pričamo o 1.740 KM u ukupnim davanjima za minimalnu plaću od 1.000 KM. I to je povećanje od 60 posto, to su činjenice. I to je tako. To je jedan značajan udar, ogromno povećanje, bez smanjenja doprinosa, to će sasvim sigurno imati posljedice", ističe Smailbegović.
Smailbegović kaže da nije znao da u FBiH ima firmi koje imaju dobit koja se mjeri desetinama miliona maraka, a da je direktor prijavljen na minimalnu plaću. No, iako osuđuje takvu praksu, kaže da u tome nema ništa nezakonito.
Čuvena sintagma: Sve po zakonu
"Ja sam neki dan prvi put čuo od premijera kako ima firma koja je ostvarila oko 70 miliona dobiti. I direktor je na minimalcu. I to je za mene novost. I to nije korektno, nije moralno, ali nije protivzakonito.
Naravno u ovom društvu ima jako puno devijacija i devijantnih pojava, ali o tome se treba razgovarati i tražiti najoptimalnije rješenje. Nikada neće sve tri strane biti zadovoljne, pričamo o Vladi, poslodavcima i sindikatima, ali sam sasvim siguran da se u jednom korektnom dijalogu može naći rješenje i mi smo spremni za to", najavljuje Smailbegović.
U tom pravcu, kaže Smailbegović, trebalo bi ići i održavanje sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća zakazane za ponedjeljak, a na koju su pozvani i predstavnici Vlade FBiH.
"Želimo razmotriti kako da se izađe iz ove situacije, da se nađe najoptimalniji način i rješenje. Najavljuju se neke subvencije, pomoći, to je prilika da vidimo kako se ovo može riješiti. Mi smo za dijalog. I ponavljam, problem su doprinosi od 744 KM", kaže Smailbegović.
Na opasku Raporta da se ovih dana stiče dojam da poslodavci u FBiH veoma teško žive i posluju, uprkos mnogim subvencijama, poticajama i pomoći koje godinama dobijaju od vlasti, dok su radnici proteklih godina bili u veoma teškom položaju, a mnogi su to i danas, Smailbegović kaže da su se i profesori ekonomske struke izjasnili da su poslodavci odlukom Vlade FBiH u nepovoljnom položaju.
Ipak, podsjetili smo Smailbegovića da su takva mišljenja podijeljena i oprečna, te da je javnost faktički danima "sluđena" zbog sukoba poslodavaca i vlasti o minimalnoj plaći, odnosno povećanju doprinosa.
S obzirom na to da nije poznato da ijedan poslodavac u BiH napustio zemlju iz razloga "trbuhom za kruhom", a Smailbegović nam je potvrdio da je njemu poznato da su neki otvorili poslovnice u susjednim zemljama, a ne i napustili BiH, onda se ipak mora priznati da poslodavcima nije teško kao građanima.
U konačnici, najbolje rješenje bi bilo kada bi u ovoj zemlji bili zadovoljni i poslodavci i radnici, a da vlast ako već ubire onda srazmjerno uzetom građanima i vraća njihov novac kroz bolje i kvalitetnije usluge i davanja.
