Bosni i Hercegovini je, šest godina nakon podnošenja zahtjeva za članstvo u Evropsku uniju (2016.), u decembru 2022. godine odobren kandidatski status.
Takvu odluku donijeli su čelnici EU u Bruxellesu, nakon što je Vijeće za opće poslove podržalo prijedlog Evropske komisije koja je u oktobru prošle godine preporučila državama članicama da našoj zemlji dodijele status kandidata, ali sa spiskom 14 uslova koje moramo ispuniti u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije.
Tih 14 uslova su: reforma policije, reforma javne uprave, reforma pravosuđa, borba protiv korupcije, borba protiv organiziranog kriminala, borba protiv terorizma, zaštita ljudskih prava, sloboda medija, zaštita manjina, reforma izbornog zakonodavstva, ekonomske reforme, reforma obrazovnog sistema, zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena, te reforma socijalne zaštite.
"Politički lideri sada mogu ovu ambiciju pretočiti u stvarnost kroz provođenje odlučnih reformi”, poručio je visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell nakon dodjeljivanja kandidatskog statusa BiH.
Međutim, svjesni da se u BiH teško postiže konsenzus, EU je izdvojila tri prioriteta koje BiH treba riješiti kako bi pokazali da su zainteresovani i spremni raditi i na ostalih 14 uslova za pristupanje Uniji.
Povjerenik za susjedstvo i proširenje EU Olivér Várhelyi kazao je, nakon 5. sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje BiH EU u Bruxellesu, da status kandidata dolazi s visokom razinom očekivanja, i od strane EU, ali i od predstavnika javnosti u BiH.
Istakao je da sada moraju vidjeti da rezultate ostvaruje, ne samo Vijeće ministara, nego i Parlament jer su, kako je kazao, u pitanju jako važne odluke i prijedlozi.
Ministar odbrane BiH Zukan Helez kazao je da je EU spremna BiH i finansijski pomoći ukoliko se usvoje tri prioriteta koja su im dali, a to su: Zakon o sudovima, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vjeću (VTSV) i Zakon o sukobu interesa.
Da političari u BiH teško mogu postići konsenzus o ovih 14 prioriteta, potvrđuje posljednja kriza u državi koju su proizveli upravo politički čelnici iz bh. entiteta RS predvođeni predsjednikom RS Miloradom Dodikom.
Naime, oni su izvršili direktni udar na ustavno pravo usvajanjem zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika BiH na teritoriji ovog entiteta.
Za deeskalaciju krize u državi koju je on i proizveo, Dodik je zatražio uklanjanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH te je u Bruxelles po svom ministru Staši Košarcu poslao prijedlog iz ovog entiteta za "rješavanje situacije u BiH", što je EU odbila.
Naime, EU je istaknula da je udar na Ustavni sud BiH antiustavno djelovanje, da predstavlja udar na državu BiH, da je Ustavni sud u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, te su osudili Dodikove poteze i djelovanja RS.
Prema riječima ministra odbrane BiH, delegacija BiH u Bruxellesu (Borjana Krišto, Zukan Helez i Staša Košarac) složili su se i obećali da će usvojiti svih 14 prioriteta, te da više neće biti opstrukcija iz bh. entiteta RS. Delegacija RS očito je u Briselu okrenula ploču, pa tamo nije bilo bahatosti, prijetnji otcjepljenjem. Je li u pitanju "prodavanje magle" EU zvaničnicima, tek ćemo vidjeti.
Ostaje da se vidi koliko će se tog obećanja držati čelnici iz RS i kako će Košarac šefu Dodiku prenijeti da su njihovi "zahtjevi za deeskalaciju" potpuno zanemareni i osuđeni u Bruxellesu.
