Zadnja dva dana u Sarajevo dolaze visoki zvaničnici važnih zemalja EU. Jučer su nas posjetili ministri vanjskih poslova Austrije i Italije Alexander Schallenberg i Antonio Tajani, danas njemačka ministrica Annalena Baerbock. Ministri i ini zvaničnici smjenjuju se sve češće u našoj zemlji ne bi li nam dali stimulaciju da ispunimo obaveze koje nas koče na putu EU.
Koliko smo zakočeni i hoćemo li otvoriti pregovore za pristup EU, za Raport objašnjava predsjedavajući Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Šerif Špago.
U vezi s trenutnim aktivnostima vladajuće većine oko otvaranja pregovora Bosne i Hercegovine Špago misli da bi Evropska unija, odnosno Evropsko vijeće trebalo odobriti BiH otvaranje pregovora s obzirom na geopolitičku situaciju i znajući da je i dala kandidatski status u decembru 2022. godine.
Pogrešan tok
"Nažalost, ni uslovi koje je nakon davanja kandidatskog statusa EU postavila pred BiH, a to je donošenje nekoliko zakona, nisu ispunjeni i nisam siguran da će ova vladajuća većina ispuniti s obzirom na to da su, po mom mišljenju, u startu krenuli pogrešnim tokom", cijeni sagovornik Raporta i pojašnjava o čemu je riječ:
"Počeli su priču o svih 14 prioriteta, umjesto da su se dotakli zakona koji ne ugrožavaju ničiji vitalni nacionalni interes, kao što je Zakon o sukobu interesa, Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, tehničke izmjene Izbornog zakona u vezi s poštenijim izborima".
Što se tiče Ustavnog suda BiH, Špago je mišljenja da "pričati o Ustavnom sudu u momentu kad je doveden u pitanje ustavnopravni poredak od SNSD-a, najblaže rečeno, pokušaj je izdaje u smislu da je Ustavni sud, pored OHR-a jedina institucija koja ima instrumente u rukama da spriječi secesionističke namjere koje dolaze iz entiteta RS".
"Da građani BiH osjete da je EU tu s nama, neophodno bi bilo da donesu odluku o otvaranju pregovora, a da li će se ispuniti ovi uslovi, ne znam", kaže Špago..
Sagovornik Raport smatra da u jednom smislu imamo, a u drugom nemamo šanse da otvorimo pregovore s EU.
Spriječiti ruski uticaj na Balkanu
"Nemamo šanse u smislu obaveza koje su postavili, ali bismo trebali imati šanse s obzirom na ukupnu geopolitičku situaciju i potrebu da EU spriječi uticaj Rusije na ovim prostorima, a i Zapadnog Balkana. Vladajuća politika, odnosno Milorad Dodik naslanja se na Rusiju, sastaje se s predsjednicama Rusije, Bjelorusije i drugih autokoratskih država", poručuje Špago.
Dodik slijedi mentora iz Beograda, kazat će, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sjedeći na dvije stolice.
"Biti dobar prema Evropskoj uniji zbog fondova i da se obezbijede nedostajuća sredstva u finansijskom smislu za entitet RS, a u svemu raditi da BiH ne naporeduje prema evropskim, a pogotovo euroatlantskim integracijama... I neki predstavnici međunarodne zajednice su prihvatili tu igru i dozvoljavaju da Dodik izigrava EU, pa i mnoge druge koji vjeruju da se promijenio", rekao je Špago za Raport.
Na kraju potcrtava da ono što su iz SDA tražili, kad već nije u Parlamentarnoj domnesen zakon u vezi s izbornim procesom, "mislim da bi gosp. Schmidt trebao razmišljati o tome da na Općim izborima 2026. godine dobijemo fer izbore. On bi trebao nametnuti Izborni zakon, jer vidimo da vladajući pričaju o izmjenama, a to su političke izmjene. Posebno brine pitanje smjene članova Centralne izborne komisije u nekom periodu kad bi se trebali raspisati izbori".
