Neometano i zakonski odobreno spaljivanje Kur'ana je apsolutno jedan vid islamofobije, kaže profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić.
Podsjetimo, u Stockholmu je prvi dan Kurban-bajrama (28. juna), održan protest odobren od policije, na kojem je spaljen Kur’an, što se ne dešava prvi, a po svemu sudeći, ni posljednji put.
Spaljivanje je izvršio Salwan Momika, porijeklom iz Iraka, nakon čega su, očekivano, uslijedile mnogobrojne reakcije islamskog svijeta, a iračko vrhovno pravosuđe poduzelo je korake za izručenje Momike kako bi mu se sudilo u Iraku.
"Potpuno se slažem sa reakcijom reisa Huseina ef. Kavazovića. Dakle, ljudska prava i slobode koje mi svi imamo nisu apsolutne, one se primjenjuju uvijek u određenom društvenom kontekstu. Moramo voditi računa kada prakticiramo svoja ljudska prava i slobode, imati na umu da je prakticiranje svojih sloboda i prava ograničeno slobodama i pravima drugih ljudskih bića.
Sloboda prelazi u opresiju
Dakle, moramo uvijek voditi računa o kontekstu kojim izražavamo neko svoje mišljenje, u suprotnom dolazimo u situaciju da naprosto se nametne neko uvjerenje samo što ga dijeli većina, a ljudska prava su izmišljena upravo radi ljudi koji su u manjini", kaže profesor Mujkić.
Ističe da prakticiranje prava koji će vrijeđati i ponižavati druge, prerasta u svoju suprotnost i postaje oznaka opresije. "To naravno ne opravdava ovo što se u Iraku desilo. Neopravdano je napadati ambasadu Švedske zbog toga."
Podsjetimo, desetine iračkih demonstranata upali su u četvrtak (29.6.) u dvorište švedske ambasade u Bagdadu kako bi izrazili gnjev zbog spaljivanja primjerka Kur'ana.
Profesor Mujkić smatra da je indikativno što se spaljivanje Kur'ana dešava u trenutku kada Švedska treba da postane članica NATO-a.
"Prošlo spaljivanje Kur'ana je dovedeno u vezu sa ruskim obavještajnim aparatom pa treba dobro ispitati da i sada nije isti slučaj. U interesu je Rusije da se, gdje god je to moguće, po Evropi otvaraju tenzije i da se stvaraju problemi na domaćem tlu.
"Drugačiji" kao meta
S druge strane ne treba bježati ni od činjenice da je, prije svega, ekonomska kriza dovela do zaoštravanja identitetskih politika i da veliki broj ljudi koji su pogođeni tom ekonomskom krizom, koji je bačen na rub siromaštva, naravno da u onom drugom i drugačijem vidi svog neprijatelja, a ne u sistemu koji je generirao tu krizu", pojašnjava i dodaje da se ne radi samo o porastu islamofobije.
"Tu je i porast antisemitizma, rasizma i šovinizma svake vrste koji se bilježi od 2008. godine u vidu populističkih, antimigratornih, identitetskih politika koji evo do današnjeg dana uzimaju korijena u Evropi."
Mujkić smatra da dozvola švedskih vlasti za javno spaljivanje Kur'ana u Švedskoj neće imati posljedice za ulazak Švedske u NATO, iako Turska već neko vrijeme blokira njihov ulazak.
"Možda će usporiti ulazak, ali u dugoročnom smislu mislim da neće imati takve posljedice. Pogotovo ako se utvrdi da su ove ksenofobne grupe koje to rade na platnoj listi kao prošli put što se utvrdilo da su na platnoj listi Moskve. Ali svakako trebamo širom Evrope da otvorimo priču o tome kako ljudska prava i slobode treba da se razumiju u pravom smislu, jer štititi takvu vrstu aktivnosti pod plaštom slobode mišljenja naprosto je drugo ime za represiju većine nad manjinom", pojašnjava profesor.
Problem 21. vijeka
Dodaje da se takve stvari, nažalost, dešavaju i dešavat će se i sa svedske strane, ali i strane islamskog svijeta i da je to problem 21. vijeka.
Ističe da postoji niz diskriminatornih praksi i gaženja ljudskih sloboda u islamskim zemljama te da svi, kako kaže, treba prvo da se pogledamo u svoje ogledalo.
"Treba štititi manjine, ali smatrati jednu zemlju odgovornom a da vi to isto radite malo je licemjerno. Islamske zemlje većinom imaju veliki problem sa standardima ljudskih prava i zato je važno otvoriti taj dijalog. To će biti ključni problemi ovog stoljeća, i vidimo da nam sada već, na najgori način dolaze."
Ključno pitanje će biti kako integrirati drugog, priznati ga, dodaje.
"Mi smo premali planet da bi mogli priuštiti da živimo bez "drugog". Oni će uvijek biti s nama, e sad da vidimo načine. Na to će odgovore morati dati i Šveđani i Evropljani, ali i islamski svijet", zaključuje profesor Asim Mujkić u razgovoru za Raport.
I muftija travnički Ahmed ef. Adilović, osudio je čin spaljivanja Kur'ana u Švedskoj i pozvao da se ne uzvraća istom mjerom. Muftija kaže da 21. stoljeće treba da bude stoljeće napretka u svakom pogledu, ne samo u naučno-tehnološkom nego i u pogledu ljudskih prava, odnosa prema drugim ljudima, poštivanja jedni drugih, zbližavanja, upoznavanja...
Suprotno civilizacijskim tekovinama i dostignućima
"U tom smjeru 21. stoljeće treba da pokazuje napredak, međutim ovakav čin je nešto sasvim suprotno civilizacijskim tekovinama i dostignućima, nešto što je čin mržnje, nešto što pokazuje zaostalost onoga ko to radi, pokazuje da ne želi dobro nego zlo drugim ljudima…"
Naglašava da je čin spaljivanja Kur'ana za osudu u svakom pogledu.
"Niko nikome ne spori da kaže da ne vjeruje u Kur'an i da ga ne smatra Svetom knjigom, ali naravno da će svakog muslimana povrijediti kada neko javno spali Kur'an. Kako bi se taj i slični ponašali kada bi muslimani širom svijeta počeli spaljivati Bibliju? Naravno da bi im smetalo, i muslimanima je to jasno - ne znam do sad niti za jedan takav slučaj da su muslimani spalili Bibliju ili neku drugu Svetu knjigu, a nadam se da ih neće biti ni u budućnosti", ističe Adilović.
Donijeti zakonsku zabranu
Pozvao je sve ljude koji, kako kaže, imaju savjesti, a naročito u rukovodstvima zapadnih zemalja gdje je taj čin dozvoljen, da najozbiljnije tu stvar razmotre i da donesu zakonsku zabranu za takav čin. "Takvo djelovanje ne može imati dobre posljedice, samo loše, a to nam ne bi smjelo biti opravdanje."
U vezi s tim da se spaljivanje Kur'ana na Zapadu smatra slobodom govora, Adilović kaže da je to "potpuno pogrešno postavljena teza."
"Ako meni padne na pamet da ja vozim automobil lijevom trakom, doći će do sudara i ugrozit ću druge ljude, a tako je isto i u ovim duhovnim i vjerskim stvarima. Naša su prava ograničena, dakle, ne smijemo mi činiti ništa čime bi naštetili i uvrijedili druge ljude, isto kao što ni mi ne bismo da neko drugi vrijeđa nas, našu vjeru itd", zaključuje Ahmed ef. Adilović.
