Sredinom prošle sedmice Španija je dospijela na naslovnice svjetskih medija zbog vijesti koju baš niko nije priželjkivao: prošle srijede, broj umrlih od koronavirusa u toj evropskoj zemlji prešao je broj preminulih u Kini, zemlji iz koje je prije četiri mjeseca krenula epidemija.
Španija je otad, iz dana u dan, bilježila tužne rekorde. Broj preminulih od nove bolesti, kao i broj zaraženih svaki se dan povećavao. Prema posljednjim podacima, od koronavirusa je u toj zemlji sada zaraženo više od 110 hiljada ljudi – samo u SAD-u i Italiji brojke su veće – a dosad su preminule 10.003 osobe.
Život je zaustavljen
U zadnjoj sedmici, širenje bolesti i njezinih posljedica ozbiljno je ubrzano. Prošle sedmice svi su se pitali postaje li Španija nova Italija, a sada vijesti koje stižu iz te zemlje doista sve više nalikuju onima koje već sedmicama pratimo iz Italije. U samo sedam dana broj zaraženih više je nego udvostručen, a broj žrtava se gotovo utrostručio – sa 3.434 na preko deset hiljada. Iza Španjolske je, pišu mediji, upravo danas jedan od najgorih dana od početka pandemije.
Stroge mjere koje bi trebale usporiti širenje zaraze, na snazi su još od sredine marta. Tada je 47 miliona ljudi stavljeno u svojevrsnu karantenu, sa strogim ograničenjima kretanja – izlaziti smiju samo ako idu na posao ili u nabavku osnovnih potrepština poput hrane i lijekova – a poštivanje propisa kontroliraju policijske patrole. Od ponedjeljka su restrikcije dodatno pooštrene. Zaustavljene su sve privredne aktivnosti u zemlji osim onih koje se smatraju nužnima kao što je zdravstvo, proizvodnja i prodaja hrane, distribucija struje i plina.
Katalonija traži pomoć
Učinak svih tih mjera, međutim, još uvijek nije dovoljno vidljiv. Prema medijskim izvještajima, najlošija situacija je u glavnom gradu Madridu te u Kataloniji, pokrajini na sjeveroistoku zemlje u kojoj su jake političke snage koje zagovaraju nezavisnost od Španije zbog čega postoje stalne tenzije između regionalnih vlasti i vlasti u Madridu. U Kataloniji je trenutno gotovo 22 hiljade slučajeva zaraze, dakle oko petine ukupnog broja u cijeloj zemlji, a preminulo je više od dvije hiljade ljudi.
Katalonske vlasti bile su vrlo neraspoložene prema ideji da u pomoć pozovu špansku vojsku, ali su danas, kako javljaju evropski mediji, morale popustiti. Situacija je takva da je svaka pomoć dobrodošla, osobito pomoć vojske koja već neko vrijeme diljem Španije gradi improvizirane bolnice. Kataloniji bi dobro došlo i vojno medicinsko osoblje, liječnici i medicinske sestre, kojih općenito nema dovoljno niti u ostatku zemlje.
Stanje u zdravstvu
Taj nedostatak medicinara jedan je od razloga zbog kojih se zadnjih dana pozornost španskih vlasti sve više okreće i prema stanju u zdravstvenom sustavu. U pogledu epidemije, zdravstveni dužnosnici vide određeni tračak nade – sve su više uvjereni da je Španija vrlo blizu vrhuncu epidemije, da stopa po kojoj raste broj novozaraženih ipak opada i da će stroge mjere, koje su na snazi tri sedmice, konačno početi davati rezultate. Ali u isto vrijeme mora se osigurati da se zdravstveni sistem ne raspadne pod sve većim pritiskom pacijenata kojima je potrebna skrb.
Medicinsko osoblje već duže vrijeme upozorava da je stanje u bolnicama teško, a njihovi sindikati tvrdili su i da im nedostaje zaštitna oprema, maske, rukavice i drugi materijal kako bi mogli raditi s oboljelima. U međuvremenu se dogodio i dosta skandalozan slučaj s nabavkom testova za koronavirus, kada se pokazalo da su od jedne kineske kompanije kupili nepouzdane testove. Vlada je stoga morala povući uz upotrebe 58 hiljada testova.
Posljedice mjera štednje
No, još je ključnija situacija sa zdravstvenim kapacitetima. S obzirom na sve veći broj pacijenata, Španija je bila primorana staviti u pogon niz improviziranih bolnica, od sportskih dvorana do hotela. Zaposleno je desetke hiljada novih medicinskih radnika, velikim dijelom onih koji su već bili u penziji ili studenata završnih godina medicine. Odlučili su zaposliti i strance koji žive u Španiji, po profesiji su liječnici ili medicinski tehničari, odnosno medicinske sestre, ali dosad nisu radili u zdravstvu.
Nemila situacija u zdravstvenom sustavu velikim je dijelom posljedica krize koja je zemlju udarila krajem prošlog desetljeća. Španija je tada bila jedna od članica Evropske unije koju je najteže pogodila finansijska i gospodarska kriza, vlast je provodila stroge mjere štednje, rezala se sva javna potrošnja, uključujući zdravstvo, a nakon krize u njega se, izgleda, više nije dovoljno ulagalo.
Još gora kriza
Nova kriza koja sada prijeti bit će, po svemu sudeći, gora od one iz 2008. godine. Gospodarske vijesti koje su baš danas stigle iz Španije ozbiljno su zabrinjavajuće: zbog obustave privrednih aktivnosti uslijed epidemije, u martu je bez posla ostalo 300 hiljada radnika, što je 9,3 posto više u odnosu na februar. Najteže su pogođeni sektori poput ugostiteljstva i građevinarstva. U uslužnim djelatnostima bez posla je ostalo 200-tinjak hiljada ljudi, a u građevinarstvu gotovo 60 hiljada.
Kao i druge južne članice Evropske unije, poput Italije, Francuske ili Portugala, i španija vlada nada se da će u ovoj krizi EU biti učinkovitija i solidarnija nego što je to bio slučaj prije deset godina. Španija je jedna od zemalja članica eurozone koje su zatražile izdavanje zajedničkih tzv. korona-obveznica koje bi omogućile jeftinije zaduživanje najpogođenijih država. Njezin premijer Pedro Sanchez pozvao je i na osmišljavanje novog “Marshallovog plana” za goleme investicije u Evropi. Na vapaje s juga, međutim, iz ostatka EU još nema pravog odgovora.
