Tokom protekle tri, četiri sedmice broj zaraženih morbilima u Bosni i Hercegovini se ne povećava, vjerovatno zbog ljetnih odmora, međutim, početkom nove školske godine i ponovnim okupljanjem djece može doći do novih zaraza jer se još uvijek nije dostigla odgovarajuća stopa vakcinacije djece od 95 posto, upozorio je dr. Erwin Cooreman, specijalni predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Bosni i Hercegovini.
Poručio je da bilo koja bolest, čije se širenje zaustavlja vakcinacijom, a kod koje potrebna stopa imunizacije nije ostvarena, može dovesti do epidemije.
Epidemija morbila u Federaciji Bosne i Hercegovine se ne smiruje. Od januara ove godine u bolnicama su hospitalizovane stotine pacijenata, a zabilježeni su i smrtni slučajevi. Neke od težih komplikacija ovog virusnog oboljenja, koje je preventabilno MRP vakcinom, su upale uha, pluća i mozga, što može dovesti i do smrtnog ishoda, podaci su zdravstvenih ustanova.
"Nažalost nismo iznenađeni trenutnom epidemijom morbila, obzirom da je stopa vakcinacije u ovoj državi niža od preporučene. Kako morbili ne bi predstavljali opasnost, neophodno je da najmanje 95 posto djece primi potrebnu vakcinu. Ovaj procent još uvijek nije ostvaren, te se zbog toga virus nakon svoje pojave brzo proširio. Ono što možemo vidjeti sada jeste da je vrhunac epidemije iza nas. Tokom protekle tri, četiri sedmice broj zaraženih se ne povećava, vjerovatno zbog ljetnih odmora, usljed kojih nema većih okupljanja djece ali i zbog kampanje za vakcinaciju koje smo provodili u proteklim mjesecima, koja je doprinijela povećanju vakcinacije. Nažalost, još uvijek ne do potrebnog procenta od 95 posto ali je doprinijela njegovom značajnom povećanju", rekao je Cooreman u razgovoru za agenciju Anadolu (AA).
Izrazio je zabrinutost zbog početka nove školske godine jer će doći do grupiranja djece usljed čega može doći do širenja morbila.
"Međutim, s obzirom na to da se procent vakcinacije povećao, tokom proteklih sedmica imamo dodatnu zaštitu, ali trebamo biti spremni na dodatna povećanja usljed ponovnog otvaranja škola. U trenutnoj epidemiji morbilima koja traje posljednjih nekoliko mjeseci, broj prijavljenih slučajeva je oko 7.600, najvećim dijelom u Federaciji Bosne i Hercegovina, manjim dijelom u Republici Srpskoj i pri čemu je epidemija fokusirana na nekoliko kantona odnosno općina. Broj novozaraženih na sedmičnom nivou je znatno manji u posljednje četiri sedmice, ali kakva je trenutna situacija moći ćemo sa sigurnošću utvrditi u narednom periodu, nakon ponovnog otvaranja škola", istakao je Cooreman.
Vakcinacija u BiH
Govoreći o tome kako povećati procenat vakcinacije djece i kako uvjeriti roditelje da su vakcine sigurne, Cooreman je kazao da je potrebno istovremeno raditi na dvije strane, a to su ponuda i potražnja.
"U pogledu ponude, odnosno od strane zdravstvenog sistema, moramo osigurati da imamo dovoljan broj vakcina u sistemu javnog zdravstva i domovima zdravlja, te da zdravstveni radnici pružaju ispravne informacije o vakcinaciji i da podstiču ljude na vakcinaciju. Zdravstvene ustanove također moraju biti pristupačne za vakcinaciju, tako što će biti otvorene poslije radnog vremena kako bi osigurali maksimalnu mogućnost da roditelji dovedu svoju djecu na vakcinaciju. Također moramo raditi i na strani potražnje, odnosno uvjeriti zajednice i ljude da je vakcinacija važna, da ona može spasiti živote. Trenutno postoji mnogo oklijevanja među stanovništvom, jer oni možda nisu adekvatno informisani", pojasnio je Cooreman.
Zbog toga je, naglasio je, važno da se dijele ispravne informacije o morbilama i benefitima vakcinacije.
"Ukoliko to ne učinimo, morbili, iako blaga bolest, mogu imati teške posljedice uključujući encefalitis ili upalu pluća. Nedavno smo nažalost izgubili dva života u državi, upravo zbog komplikacija izavanih morbilama. S obzirom na to da se radi o bolesti koja može biti spriječena vakcinacijom ovakve stvare se nisu smjele dogoditi", poručio je Cooreman.
Govorio je i opasnosti u Bosni i Hercegovini od pojave nekih drugih visokorizičnih oboljenja s obzirom da je u zemlji niska stopa imunizacije.
"Bilo koja bolest, čije se širenje zaustavlja vakcinacijom, a kod koje potrebna stopa imunizacije nije ostvarena, može dovesti do epidemije. Pored morbila imamo epidemiju velikog kašlja, kod kojeg je potrebna stopa vakcinacije od najmanje 90 posto. Ova stopa još uvijek nije ostvarena, tako da trenutno imamo prisutnu epidemiju, koja još uvijek nije na razini epidemije morbilima. Trenutno imamo oko 700 registrovanih slučajeva velikog kašlja, najveći broj je u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ali ponovo naglašavam, ovo sve može biti spriječeno, možemo spriječiti sve ove bolesti vakcinacijom djece", istakao je Cooreman.
U nekim dijelovima svijeta, tačnije u Pojasu Gaze, imamo pojavu i dječje paralize. Cooreman smatra da je pojava ove bolesti također povezana sa stopom imunizacije u državi, koja je trenutno ispod optimalnog.
"Tako da postoji šansa da se dječija paraliza pojavi u državi. Na sreću to se još nije desilo, imamo nekoliko slučajeva akutne flakcidne paralize koja je po svojim simptomima slična dječijoj paralizi. Ovi slučajevi su detaljno istraženi i utvrđeno je da se ne radi o dječijoj paralizi. Međutim, u slučaju da je utvrđeno suprotno, u populaciji djece koja nije dovoljno vakcinisana, dječija paraliza bi se mogla vrlo lako proširiti. Zbog toga moramo biti veoma oprezni i motivisati roditelje da vakcinišu svoju djecu", izjavio je Cooreman za Anadolu.
Dječja paraliza
Nemaju podatke koliko je djece u Bosni i Hercegovini vakcinisano protiv dječje paralize.
"Međutim, znamo da je tokom protekle godine zabilježeno samo nekoliko slučajeva akutne flakcidne paralize u državi. Uzorci zaraženih su poslani na testiranje u relevantnu laboratoriju i nalazi su potvrdili da nije u pitanju dječija paraliza", pojasnio je Cooreman.
Kao glavni razlog za pojavu zaraznih bolesti u 21. vijeku, a koje su bile iskorijenjene, navodi nedovoljnu stopu imunizacije.
"Zbog raznih razloga ljudi vjeruju da vakcine nisu korisne, ili ih izbjegavaju zbog određenih popratnih simptoma. Nemojmo zaboraviti da se vakcine daju zdravim odraslim osobama i djeci, pri čemu popratni simptomi mogu doprinijeti odbijanju određenih vakcina. Naime, zbog uspješne stope vakcinacije u prošlosti mnoge bolesti su iskorijenjene i zbog toga današnje stanovništvo više ne vidi potrebu za vakcinacijom. Ne smijemo zaboraviti da bolesti još postoje i ukoliko ne nastavimo sa vakcinacijom naše djece ili osoba kojima je vakcina potrebna, postoji velika šansa za novu epidemiju ovih bolesti. Osim toga može se desiti da je bolest eliminsana u ovom dijelu svijeta, ali usljed kretanja stanovništva, putovanja, migracije i slično ona bude ponovo vraćena u određenu državu", naglasio je Cooreman.
Kada imate bolest koja je uvijek prisutna oko vas, stalno imate podsjetnik na problem, vidite ljude kako umiru od te bolesti ili na koji način ih pogađa ta bolest.
Međutim, Cooreman smatra da kada se usljed uspješne provedene imunizacije suzbije neka bolest, veoma često zaboravimo na rizik koji ona nosi sa sobom, kako stanovništvo tako i zdravstveni radnici. To, poručio je, može dovesti do zakašnjele dijagnoze i napraviti veliki problem.
"Neke od ovih bolesti se mogu odmah manifestovati kroz veoma širok spektar simptoma - od veoma blagih oblika do veoma teških oboljena. Dok se neki oblici morbila ispoljavaju tek kasnije u životu, kao posljedica sticanja bolesti u određenom trenutku", rekao je Cooreman.
Istakao je da su se vakcine, nakon njihovog uvođenja prije 50-tak godina, pokazale kao veoma uspješne.
"Kalendar za vakcinaciju je sada veoma širok, stalno se otkrivaju i uvode se nove vakcine u borbi protiv određenih bolesti. Upravo zbog toga što je vakcinacijski kalendar tako širok, postaje teže pridržavati se punog rasporeda vakcinacije. Važno je da se držimo ovog kalendara i da imamo sve ove vakcine dostupne, te da djeca prime potrebne vakcine na vrijeme kako bismo sigurali njihovu maksimalnu zaštitu. Da bismo to ostvarili neophodno je razviti održivi program vakcinacije. Ono što sada radimo je reakcija na trenutnu potrebu. Međutim, trebamo dodatno osnažiti i postojeće redovne programe vakcinacije kako bismo spriječili epidemiju onih bolesti koje mogu biti suzbijene vakcinacijom", poručio je Cooreman.
Uputio je i apel roditeljima u Bosni i Hercegovini da vakcinišu djecu.
"Vakcine postoje da bi zaštitile vašu djecu, ukoliko djecu ne vakcinišete na vrijeme, postoji mogućnost da će se vaše dijete zaraziti morbilama, velikim kašljem ili bilo kojom drugom bolešću koja može biti spriječena vakcinom, u blažem ili težem obliku, te tu zarazu prenijeti dalje na druge članove vaše porodice, ukoliko oni također nisu vakcinisani i uzrokovati razne negativne posljedice. Vakcine su najbolje sredstvo koje imamo za sprečvanje bolesti i ovim putem ohrabrujem roditelje da vakcinišu svoju djecu i zdravstvene radnike da omoguće potrebne vakcine", rekao je Cooreman.
Legionarska bolest
Pojava smrtnih slučajeva u Kliničkom bolničkom centru (KBC) Zagreb uzrokovana legionarskom bolešću uzburkala je javnost koja se pita o kakvoj bolesti je riječ i ima li razloga panici.
"Prije par dana smo obaviješteni od strane mehanizma međunarodnih zdravstvenih propisa da postoji sedam zabilježenih slučajeva, navjerovatnije legionele, a koji potiču iz Bosne i Hercegovine. Ovi slučajevi nisu dijagnosticirani u Bosni i Hercegovini već u Njemačkoj i Holandiji. Međutim još uvijek nisu potvrđeni. Svi ovi slučajevi imaju jednu zajedničku osnovu, odnosno povezani su za jedan hotel u Neumu. Legionela kruži obično kroz toplu vodu i prenosi se kroz vodene sisteme, tako da se najvjerovatnije u hotelu prošila kroz klimatizacijski sistem. Ovi slučajevi nisu zabilježeni u Bosni i Hercegovini, a najvjerovatnije se radi o turistima", dodao je Cooreman.
