Četnički vojvoda Nikola Kalabić, koji se smatra jednim od najvećih zločinaca tokom Drugog svjetskoga rata, odlukom Višeg suda u Valjevu rehabilitiran je i smatra se neosuđivanom osobom.
Sud je to odlučio još 2017., ali su zbog žalbe ponovno otvorili slučaj. Sad je presuda konačna, piše Blic.
Zahtjev je podnijela njegova unuka Vesna, a sud je utvrdio da se sedam odluka Državne komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača u Drugom svjetskom ratu, donesene od aprila do oktobra 1945. godine koje se odnose na Kalabića, smatraju ništetnim.
Ništetnim smatra se i rješenje Sreskog suda u Mionici od 11. novembra 1946. godine koji je Kalabića proglasio narodnim neprijateljem i oduzeo mu imovinu. Njegova unuka sada traži povratak dijela oduzete imovine.
Bio je poznat po nevjerovatnoj okrutnosti
Sam Kalabić zapovijedao je Gorskom gardom pod Dražinim zapovjedništvom, a pod nadimkom Ras-Ras bio je poznat po nevjerovatnoj okrutnosti koje se nije nimalo sramio. U pismu iz aprila 1944. godine je lično naredio klanje partizanskih simpatizera.
Srbijanski mediji prenosili su još 2017., nakon prve presude, zaprepaštenje Vladana Pantića, koji je potomak stradalih u pokolju u Vraniću, selu 30-ak kilometara od Beograda, za koji je odgovoran upravo Kalabić. On je rekao kako su četnici u to selo došli 20. decembra 1943. i tada ubili deset članova njegove porodice. Toga su dana u Vraniću Kalabićevi četnici ubili 67 civila. Četnici su pokolje, u kojima je učestvovao i sam Kalabić, počinili u 14 kuća u selu čiji se pojedine članove sumnjičilo za održavanje veze s partizanima. U svim kućama pobijeni su svi ukućani, osim petero koji su slučajno preživjeli. Prema njegovim riječima 10-15 četnika je u večernjim satima došlo u kuću njegovih predaka. Poklali su sve u kući "počevši od 87-godišnjeg djeda pa do jednogodišnje bebe u kolijevci".
Nije poznato kako je skončao
Nakon poraza u Drugom svjetskom ratu, Kalabić se skrivao u ruralnim krajevima Srbije sve dok ga zloglasna Ozna nije uhvatila krajem 1945. godine.
Službene vlasti kasnije su govorile da je Kalabić otvoreno nudio saradnju Ozni u zamjenu za imunitet od krivične odgovornosti. Stav vlasti kaže da je Kalabić iskoristio svoja poznanstva kako bi namamio u klopku četničkog vođu Mihailovića. Draža je uhapšen negdje u martu 1946. godine i tek nekoliko mjeseci kasnije je strijeljan. Kalabićeva sudbina ostala je nepoznata. Službeni arhivi ne bilježe ni presudu ni datum smaknuća, a ni mjesto smaknuća.
Informacije iz druge ili treće ruke govore da je Kalabić ubijen nekoliko mjeseci nakon Mihailovića, a službeno je proglašen mrtvim tek 2011. u izvanparničnom postupku.