Banjaluka ulazi u konfrontaciju sa Sarajevom i međunarodnom zajednicom, a unutar toga posebno sa EU i Njemačkom. Pitanje je da li će Srbija da žrtvuje budućnost svojih građana zbog opstanka na vlasti Milorada Dodika.
Susret državnog vrha Srbije i Republike Srpske u Beogradu, kao i izjave nakon tog sastanka, nisu donijeli ništa pretjerano novo kada je riječ o političkoj krizi u Bosni i Hercegovini. Glavni akteri uglavnom su ponovili svoje već poznate stavove, pri čemu je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio zadužen za nešto smireniji ton, ali je bilo vidljivo da je i srpski član Predsedništa BiH Milorad Dodik pokušao da svoj nastup prilagodi tonu domaćina. I pored toga ipak je istakao da je „Bosna i Hercegovina nemoguća država, i da je potreban miran razlaz“, piše DW.
Nametnute odluke nisu dobre
Sa druge strane, predsjednik Srbije je, nakon susreta s delegacijom RS, više puta naglasio da Srbija „podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ali da isto tako podržava i teritorijalni integritet Republike Srpske“. Povodom najnovijih odluka Visokog predstavnika, koje su i dovele do oštrih reakcija Banjaluke, Vučić je rekao da „nametnute odluke nikada nisu dobre i da sve što se odlučuje u BiH treba da bude donijeto u interesu i saglasju tri naroda koji tamo žive. To je suština i duh Dejtonskog sporazuma, a ne nametanje rješenja“, rekao je Vučić.
On je izrazio nadu da niko neće ići u dalju primjenu „Bonskih ovlašćenja“, a povodom odluka Narodne skupštine RS istakao da „nikakvih odluka tog parlamenta ne bi bilo da prije toga nije bilo oktroisanih odluka bivšeg Visokog predstavnika“. Vučić i Dodik takođe su naglasili važnost srpskog političkog jedinstva u RS u ovom trenutku, i da je taj momenat dobar i za Srbiju.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ponovio je više puta da je Kristijan Šmit „nelegitimni Visoki predstavnik“ i naglasio da „strani faktor u BiH pokušava da uništi identitet Srba i integritet RS i svede je na pravnu ljušturu“. Dodik smatra „da je namjera Kristijana Šmita da centralizuje BiH i da je postavi kao protivnika Srbije“. Kao dokaz toga, Dodik navodi da „Sarajevo ne želi da se uključi u projekat Mini Šengen“.
Popularni Mile i oprezni Vučić
Predsjednik Srbije i ovoga puta izbjegao je da iznese svoj stav o legitimnosti novog visokog predstavnika i umjesto toga samo je ponovio da Šmita poznaje, da su imali korektne odnose, ali da to nema veze sa nametanjem odluka. „Srbija će podržavati ustavno-pravna i dejtonska prava RS“, rekao je Vučić. To je i bio trenutak kada se Aleksandar Vučić nadovezao na prethodnu Dodikovu izjavu da „Bakir Izetbegović prijeti nekakvom osvetom“, rekavši da se „ne može očekivati da Republika Srpska mirno gleda one koji se u svojim partijskim programima zalažu za ukidanje Republike Srpske“.
Vučić je tome i dodao da razumije frustracije Milorada Dodika i da je „ono što priča Mile kod Srba mnogo popularnije“, ali da „Srbija mora da bude oprezna i da vodi računa o svim aspektima. Srbija prije svega brine o svom ekonomskom rastu, miru i šta ćemo da ostavimo u budućnosti svojoj djeci“.
Pored političkih tema, predstavnici Srbije i RS razgovarali su i o ekonomiji. U tom kontekstu govorili su o izgradnji puta od Sremske Rače do Bijeljine, energetskim projektima, hidroelektrani, kao i o daljoj podršci u oblasti zdravstva i socijalne politike.
Kako smo dovde došli?
Komentarišući pomenute izjave, Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose, kaže da „ono što nismo čuli jeste preispitivanje Beograda i Banjaluke zašto su došli u ovakvu političku situaciju“.
„Glavna posljedica takozvanog političkog jedinstva koje je postignuto u Republici Srpskoj je njihova konfrontacija sa Sarajevom i međunarodnom zajednicom, a unutar toga posebno sa Evropskom unijom i Njemačkom. RS polako ide u sve dublju izolaciju, i ako se stvari ovako nastave Dodik je produžio svoj politički život za godinu-dvije, ali je RS uveo u stagnaciju i u velika iskušenja njenog opstanka“, ističe Janjić za DW.
Na stranu šta pišu lokalni mediji, na sceni je i izvjesna izolacija Beograda, koja će se samo produbljivati, i nema nikakvog razloga da Srbija žrtvuje budućnost svojih građana zbog opstanka na vlasti Milorada Dodika, dodaje Janjić.
„Pretpostavljam da je toga svjestan i sam Dodik, koji očito više računa na Orbana i Moskvu nego na Vučića. Ali zbog toga i Srbija može da se nađe u situaciji da bude uvučena u čitav problem, da dodatno širi prostor krize i da uđemo u još dublju političku i regionalnu krizu“, smatra Janjić.
Blokirana BiH na otvorenom Balkanu?
Takođe, kada je riječ o mogućim potezima Beograda, nastavlja naš sagovornik, Aleksandar Vučić mora da se opredijeli za šta se zalaže: „Da li je Vučić za otvoreni Balkan i, ako je zaista za to, kako se u to uklapa izolovana Republika Srpska? Stoga i Aleksandar Vučić mora građanima Srbije da objasni da li da se ponovo spremaju za godine sankcija ili sukoba, samo zbog toga da bi Dodik opstao na vlasti“.
Pozivanje i Dodika i Vučića na izjave Bakira Izetbegovića, Dušan Janjić vidi samo kao „međusobnu vezu dvojice predstavnika Srba u Beogradu i Banjaluci s prošlošću“.
„Obojica pričaju priču o prošlosti računajući na izazivanje masovnih emocija i forsiraju agendu promjene granica, kako bi izbjegli vladavinu prava i reforme. Zato i insistiram na tome da se Vučiću ne može uvijek vjerovati, jer ako navodno hoće ’otvoreni Balkan’, to se ne može ostvariti sa zatvorenom Republikom Srpskom i blokiranom Bosnom i Hercegovinom“, zaključuje Dušan Janjić.
Prisutna i „konstruktivna“ opozicija
Sastanak na vrhu Beograda i Banjaluke pokazao je ne samo političko jedinstvo Republike Srpske već i prisustvo „konstruktivne opozicije“ u Srbiji tokom ovih susreta, i to onog dijela koji ne želi prisustvo stranaca u dijalogu vlasti i opozicije.
Kako je to medijima pokušao da objasni Boško Obradović, lider Dveri, pozivu predsjednika Srbije su se odazvali samo zbog toga jer je tu bila prisutna i opozicija iz Republike Srpske. „Ovo je državni interes a ne dnevna politika“, rekao je Obradović.
To opravdanje očito nije bilo dovoljno mnogima na društvenim mrežama, koji su ovo ćaskanje sa vlastima na prijemu uz vino već okarakterisali kao druženje sa Vučićevom privatnom opozicijom.
