Cijeli niz stručnjaka za Balkan, dominantno zapadnih, ali ne i samo njih, u proteklih nekoliko dana oštro je kritikovalo politiku EU i SAD-a prema Srbiji, otvoreno ih upozoravajući da način na koji se odnose prema eskalaciji krize na sjeveru Kosova, koju tako očigedno proizvodi Beograd, a oni se prave da tu činjenicu ne vide, može produkovati destablizaciju Balkana širih razmjera.
Suština svih kritika zapadnih analitičara mogla bi se sažeti u komentar profesora na Johns Hopkins Univerzitetu u Vašingtonu Daniela Serwera na mreži X (ranije Twitter):
„Pratim događaje na Balkanu više od 30 godina. Nikada prije nisam vidio nemarnije ponašanje SAD-a i Evrope, čak ni kada je Bill Clinton oklijevao, a Jacques Poos proglasio sat Evrope (kada je pregovorima na Brionima okončan desetodnevni rat u Sloveniji). Vrijeme je za temeljnu odnovu zapadne politike“.
Profesor Serwer je i za www.peacefare.net napisao i tekst upozoravajući da se ovdje ne radi samo o Kosovu.
„Pokušaji Srbije da destabilizuje Kosovo kako bi mogla da preuzme kontrolu nad većinski srpskim sjeverom danas bi trebalo da bude očigledan svima. Prošlogodišnja bruka sa registarskim tablicama, bojkot opštinskih izbora u proljeće, kasniji neredi protiv izabranih nesrpskih gradonačelnika, napad na mirovne snage NATO-a u maju, kidnapovanje kosovskih policajaca – sve je to bilo uvertira u pobunu spriječenu prošlog vikenda“.
EU i SAD niti čuju niti vide zlo
"Ali SAD-e i EU do sada nisu uspjeli izvući neophodne zaključke. Oni i dalje pozivaju na dijalog bez ikakvih posljedica po Beograd. Američki ambasador u Beogradu čak je smatrao prikladnim da sugeriše da Srbija treba da uđe u NATO. Ogromna većina Srba odbacuje tu perspektivu. Nedavno ponašanje njihove vlade čini to ne samo nelogičnim već i besmislenim.
Profesor Serwer je u postu na X-u bio još oštriji prema sugestiji američkog ambasadora u Srbiji, Christopera Hilla:
"Srbija predstavlja vojnu prijetnju Kosovu, koje čuvaju trupe NATO-a. Američki ambasador u Beogradu poručuje Srbiji da treba ući u NATO. U kojem metaverzumu to ima smisla?"
"Očekivati da će se unutar EU od Srbije tražiti odgovornost je teško, jer je za to potrebna jednoglasnost. Proruska Mađarska Viktora Orbana je uobičajeni spojler. Ishod jučerašnjih izbora u Slovačkoj učiniće Bratislavu sljedećim najboljim prijateljem Moskve.
U Sjedinjenim Državama, uporna i jalova ponuda Bidenove administracije da okrene Srbiju ka Zapadu blokira svaku ozbiljnu re-evaluaciju politike na Balkanu. Zvaničnici koji se time bave jednostavno ne žele priznati neuspjeh. Oni nastavljaju sa politikom ustupaka, slijepi na zloupotrebe Beograda", navodi dalje u tekstu Serwer.
Nije samo Kosovo u pitanju
Ovo sljepilo će imaće posljedice, piše on. Srbija, kao i Rusija, vidi Zapad kao podijeljen i slab. Beograd bi se mogao privremeno povući na Kosovu kako ne bi izazvao ozbiljnu reakciju. Ali Srbija će nastaviti sa iredentističkim ciljevima u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, upozorava.
"U Crnoj Gori je blokirano formiranje vlasti. Tamošnji novi predsjednik želi proruske stranke u koaliciji. Mandatar se opire, pod pritiskom Vašingtona i Brisela. Ali takođe odbacuje saradnju sa zapadno orijentisanom bivšom vladajućom strankom. Država je u opasnom limbu. Beograd bi, u sardanji sa Srpskom pravoslavnom crkvom, tamo mogao stvoriti haos, kao što se više puta događalo posljednjih godina.
U Bosni i Hercegovini, visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR) donio je niz nepromišljenih odluka koje su naštetile njegovom vlastitom ugledu. On više ne može slobodno ući u 49% teritorije zemlje poznate kao Republika Srpska (RS). Njihov lider je doveo entitet na samo nekoliko koraka do secesije. Za proglašenje de iure nezavisnosti čeka samo odobrenje Moskve i Beograda. On je već odvojio RS od sudske i izvršne vlasti u zemlji".
Šta je sljedeće?
Rat u Ukrajini biće važan faktor u onome što će se sljedeće dogoditi na Balkanu. Predznaci nisu povoljni ni u jednom od mogućih scenarija.
Ako bi Rusija izgubila u Ukrajini, Moskva bi mogla pokušati tražiti kompenzaciju na Balkanu. Metoda bi bila destabilizacija, a ne ogoljena agresija. Srbija bi mogla dobiti zeleno svjetlo i tajnu pomoć za stvaranje haosa na sjevernom Kosovu, prisilno uspostavljanje proruske vlade u Crnoj Gori, članici NATO-a, i dozvoliti RS-u da proglasi punu autonomiju, ako ne i nezavinost.
Osim profesora Serwera na sljepilo Zapada o tome šta se zaista dešava na Balkanu, upozorila je i bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske i europarlamentarka Vesna Pusić, pojedinačno na X-u odgovarajući prvo komesaru za vanjske poslove i bezbjednost EU, Josepu Borrell, pa onda i američkom državnom sekretaru Entony Blinkenu.
Na konstataciju Blinkena, da je sa predsjednikom Vučićem razgovarao o potrebi hitne deeskalacije tenzija na Kosovu i da se odgovorni za nedavne napade privedu pravdi, kao i o važnosti pune implementacije sporazuma dogovorenih pod EU medijatorskom ulogom, Pusić mu je poručila da je vrijeme da pogleda istini u oči.
„Gospodine sekretaru, došlo je vrijeme da pogledamo istini u oči. Razlog zašto različiti međunarodni posrednici imaju problema u radu s kosovskim premijerom Kurtijem je taj što je on rijedak nekorumpirani balkanski političar i stoga ga je teško ucjenjivati.
Pritisnuli su Kosovo jer je slabije od Srbije, a ne zato što je odgovorno za sadašnje stanje. Kosovo je predano demokratiji i EU/NATO perspektivi za svoju zemlju. Stabilnost, sigurnost i demokratija Kosova ključni su za cijeli Zapadni Blakan.
To neće doći od Srbije i njene sadašnje vlasti. Bojim se da ćemo ovdje trebati vašu pomoć. Kao neko ko ima veliko poštovanje prema administraciji predsjednika Bajdena i ko je vrlo uspješno sarađivao sa nekim od vaših prethodnika nadam se da možete preispitati pristup SAD-a i pomoći u sprječavanju pokretanja lanca destabilizujućih događaja na Zapadnom Balkanu“, poručila je Vesna Pusić.
Na kojoj planeti žive EU zvaničnici
Svom evropskom kolegi Borelju, koji se u momentu dok je predsjednik Srbije pokretao vojsku prema Kosovu, bavio osuđivanjem podrivanja demokratije na latinoameričkom kontinentu, konkretno Gvatemali- je prigovorila:
"Gvatemala?! Stvarno? U trenutku kada je Kosovo (aplicira za EU) pod terorističkim napadom Srbije (pregovara o članstvu u EU), visoki predstavnik EU o tome ni riječi na Twitteru (X). Evropa mora preduzeti akciju, a ako ne to, barem reagovati“.
O tom šta se dešava na Balkanu i koju igru igra predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, sada su saglasni i oni analitičari koji su ranije drugačije vidjeli situaciju u regiji.
Gerald Knaus, predsjednik ESI-ja (Evropske incijative za stabilnost) je takođe u podužem tweetu, upozorio da sve ukazuje da se Vučić cijelo vrijeme spremao za rat.
„Propali dijalog koji je vodio pod pokroviteljstvom EU jednostavno je bio njegov štit da to učini. Srpska lista je bila alat. Godinama su srpski lideri na Kosovu koje nije kontrolisao Beograd bili zastrašivani ili ubijeni.
Pa ipak, Vučić je uspio hipnotizirati suviše njih u regionu, lidere civilnog društva i EU i SAD-e diplomate. Majstorski. Sada se magla razišla…“ zaključio je Knaus, a reetweetovao ga je Toby Vogel iz berlinskog DPC (Vijeća za demokratizaciju politike), koji je dodao sljedeće:
“Duboko se nisam slagao sa gotovo svakim tekstom iz Geraldovih analiza balkanskih pitanja u posljednjih 25 godina - ali on je ovdje apsolutno u pravu. U međuvremenu, Brisel još uvijek spava“.
Vogelov kolega iz DPC Kurt Bassuener, također je priupitao evropskog izaslanika Miroslava Lajčaka „Na kojoj planeti živi?" kada se, dan nakon srpskog upada i pokušaja terorističkog napada na selo Banjska na X mreži, ne pominjući događaj koji je mogao zapaliti novu vatru na Balkanu pohvalio susretom sa američkim izaslanikom Escobarom, gdje su razgovarali o potrebi implementacije sporazuma i „putu za normalizaciju situacije na sjeveru Kosova“ zahvaljući mu na podršci.
Putin otvara novi front protiv Zapada
Na kraju američka analitičaraka, porijeklom iz Srbije, ekspert za Balkan i Rusiju, istraživač Fondacije za odbranu demokratija, Ivana Stradner, upozorila je u autorskom tekstu za britanski The Telegraph, da „Putin otvara novi front protiv Zapada i da će Balkan eksplodirati ako NATO ne preduzme hitnu akciju da uguši rusku i srpsku agresiju na Kosovu".
Prema njenoj ocjeni „na Balkanu leži NATO-vo najslabije krilo, predstavljajući pogodnu metu za ruske ambicije“. Eskalacija na Kosovu je ostvarenje sna za Moskvu.
„Srbija i Rusija već mjesecima pripremaju Srbe za eskalacije na Kosovu, raspirujući napetosti na Balkanu kako bi odvratile pažnju Zapada od rata u Ukrajini. Preplavili su informacioni prostor propagandom ponavljajući staru tvrdnju da Kosovo pripada Srbiji – jedna od propagandnih poruka je bila da UK (Ujedinjeno Kraljevstvo) tamo sprema rat. Kao što svaki student balkanske istorije zna, takva je retorika i ranije izazivala etničko nasilje u regionu".
Rusija je brzo iskoristila incident: ruski poprtparol je izjavio da "dodatni pritisak Zapada" dovodi "cijelu balkansku regiju do opasnog ruba". Putin zna da ne treba slati vojne snage na Balkan - on može koristiti hibridni rat da destabilizuje region i ponovno uspostavi Rusiju kao jedinog pouzdanog pregovarača u sukobu tamo. Ovim planom postižu se tri cilja: odvraćanje pažnje Zapada od Ukrajine, jačanje regionalnog položaja Moskve i davanje Putinu uticaja nad zapadnim silama ako žele spriječiti eskalaciju sukoba u regionu, upozorila je Stradner.
"I Srbija ima koristi. Vučić je eskalirao, a zatim deeskalirao na Kosovu pozicionirajući se kao stub stabilnosti i koristeći to kao adut u pregovaranju sa Zapadom. Vučićev krajnji cilj je zadržati vlast, a kosovska kriza mu pomaže da skrene pažnju sa sopstvenih unutrašnjopolitičkih pitanja i poveća podršku za predstojeće izbore.
U petak je Bijela kuća preduzela korak bez presedana i javno upozorila na “veliko raspoređivanje srpske vojske duž granice sa Kosovom”. Koliko god to bilo opasno, Vučić zna da ne treba slati vojsku. Umjesto toga, on se može poslužiti Putinovom igrom i poslati “male zelene ljude” - vojnike bez oznaka da potkopaju Kosovo i odrade uvjerljivo negiranje. Možda se upravo to već dogodilo".
Ovo je opasan trenutak, ali malo ko o tome govori, napisala je Stradner, što je ujedno i eho gore pomenutih pitanja koje su Danijel Server, Vesna Pusić i Kurt Basuner postavili, Hilu, Borelju i Lajčaku. Stradner pak reakciju očekuje od NATO-a.
„Tri decenije nakon krvavog raspada Jugoslavije, etničke napetosti na Balkanu nikada nisu nestale. Uprkos ukupnoj vojnoj nadmoći NATO-a, on ima slabe ruke na Balkanu, i Rusija ga tamo i dalje nadigrava. Vrijeme je da NATO ojača svoju prisutnost u regionu i stavi Rusiju u defanzivu“.
Stručnjaci za Balkan dakle vrište na opasnost, i pritiskaju sve dostupne crvene alarme, ali ove poruke za sada izgleda da nailaze samo na „gluhe uši“ zapadnih donosilaca odluka.
