niske temperature

Srčani udari česti su kada je hladno: Zašto je tako i kako se zaštititi

Izlaganje niskim temperaturama može povećati rizik od srčanih problema, uključujući i srčani udar. Do toga dolazi jer krvne žile reagiraju na niske temperature tako da se sužavaju te se time povećava krvni pritisak i smanjuje cirkulacija što opterećuje srce.

Srčani udar ili infarkt miokarda posljedica je začepljenja krvnih žila, najčešće zbog krvnih ugrušaka koji uzrokuju nagli prekid dotoka krvi u srce. Liječenje srčanog udara zahtjeva hitnu pomoć jer tijelo ne dobiva dovoljno kisika, a može uzorkovati i iznenadnu smrt. Hladno vrijeme dodatno može opteretiti srce jer utječe na njegov rad i cirkulaciju. Osobe s postojećim kardiovaskularnim bolestima posebno su izložene visokom riziku od srčanog udara tijekom hladnog vremena. Kao rezultat toga, nije neuobičajeno da se tokom zimskih mjeseci i nižih temperatura javlja više slučajeva ozbiljnih srčanih problema.

Kako hladno vrijeme utječe na srce?

Švedski istraživači istraživali su vezu između različitih vremenskih uvjeta i srčanih udara te su otkrili da su oni češći tokom hladnijih dana jer tada srce mora raditi više kako bi tijelu omogućilo toplinu. Tako hladno vrijeme može utjecati na rad srca i uzrokovati:

  • Veći broj otkucaja srca
  • Povećanje krvnog tlaka
  • Veću potrebu za kisikom

Zgušnjavanje krvi, što može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka.

Osobe s kardiovaskularnim bolestima mogu doživjeti više štetnih učinaka zbog hladnog vremena, uključujući visoki krvni pritisak i ukočenost arterija. Svi ti faktori dodatno opterećuju srce, povećavajući rizik od srčanog udara. Osim toga, infekcije dišnog sistema teže su i lakše se šire tokom zime, što zauzvrat može izazvati srčani udar.

Znakovi srčanog udara

Važno je znati prepoznati znakove srčanog udara. Ako ga osoba doživi, potrebna joj je što hitnija pomoć kako bi vjerovatnost za oporavak bila veća. Ozbiljnost srčanog udara može se razlikovati od osobe do osobe, a uobičajeni simptomi srčanog udara mogu biti:

  • Pritisak, stezanje ili bol u prsima
  • Bol ili nelagoda koja se širi na rame, ruku, leđa, vrat, vilicu, zube ili ponekad gornji dio trbuha
  • Hladan znoj
  • Umor
  • Žgaravica ili probavne smetnje
  • Omaglica ili iznenadna vrtoglavica
  • Mučnina
  • Kratkoća daha.

Faktori rizika

Budući da je rizik od srčanog udara veći tokom hladnijeg vremena, bolje je izbjegavati naporne aktivnosti tokom tog vremena, poput čišćenja snijega ili hodanja po mokrom snijegu. Faktori rizika za srčani udar i bolesti srca mogu uključivati sljedeće:

  • Visoki krvni pritisak
  • Visok holesterol u krvi
  • Pušenje
  • Dob
  • Porodična historija
  • Dijabetes
  • Pretilost
  • Nedostatak redovite tjelovježbe
  • Visoka konzumacija alkohola
  • Konzumiranje prehrane s visokim udjelom zasićenih masti, trans masti i holesterola.

Međutim, neki faktori rizika mogu imati veći utjecaj na to kako hladno vrijeme utječe na stanje srca nego drugi faktori. Na primjer, osobe koje puše ili konzumiraju alkohol imat će veći rizik od srčanog udara kada su temperature niske. To je zato što pušenje i alkohol izravno utječu na stezanje krvnih žila što uzrokuje povećanje krvnog pritiska.

Kako se zaštiti tokom niskih temperatura?

Kako biste smanjili učinak niskih temperatura na vaše srce, trebate se manje izlagati niskim temperaturama, posebno kada one ide u minus. Ukoliko idete van, postoji nekoliko načina na koje se možete zaštititi:

  • Slojevito se odjenite te nosite kapu i šal kako biste održavali svoju tjelesnu temperaturu.
  • Izbjegavajte ili ograničite konzumaciju alkoholnih pića kada boravite na hladnom jer oni mogu pridonijeti lažnom osjećaju topline.
  • Uzimajte redovne pauze od tjelesnih aktivnosti i nemojte preopterećivati svoje tijelo.
  • Redovno odlazite u kuću ako duže vrijeme provodite vani.
  • Konzumirajte tople obroke i tople napitke.
  • Redovno vježbajte u zatvorenom prostoru kako biste spriječili razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Ostale preventivne mjere odnose se na na smanjenje respiratornih infekcija tijekom zime pa se vakcinišite protiv pneumokoka i gripe kako biste smanjili rizika od razvoja kardiovaskularnih komplikacija. Također, redovno perite ruke, izbjegavajte dodirivanje lica i mjesta na kojima su gužve. Ako imate gripu ili prehladu, odmorite se kako biste se potpuno oporavili prije nego što ponovno izađete van na hladno piše Medical News Today.