Nekoliko mjeseci nakon pokretanja ruske invazije na Ukrajinu, predsjednik Vladimir Putin pokušao je opravdati svoj rat ukazujući na zapadni Balkan. Na sastanku s glavnim sekretarom Ujedinjenih naroda Antóniom Guterresom, Putin je ukazao na nasljeđe intervencije NATO-a u bivšoj Jugoslaviji 1999. godine, kampanje bombardiranja koja je pogodila mete diljem tadašnje Srbije i Crne Gore u pokušaju da se zaustavi srpski napad na etničke kosovske Albance koji se bore za autonomiju. Kratki rat i mirovne operacije koje su uslijedile dovele su do nastanka nezavisne države Kosovo, piše Washington Post.
Akcije zapadnog saveza tada, sugerirao je Putin, nisu bile ništa drugačije od onoga što su njegove snage sada nastojale učiniti u pokušaju garancije nezavisnosti dvaju prokremaljskih separatističkih entiteta u istočnoj ukrajinskoj regiji poznatoj kao Donbas. “Vrlo mnogo zemalja Zapada priznalo je [Kosovo] kao nezavisnu državu”, rekao je Putin Guterresu. “Isto smo učinili u odnosu na republike Donbasa.”
Postoji mnogo razloga da se rugamo ovoj analogiji, ne samo zato što Rusija još uvijek ne priznaje nezavisnost Kosova i glasno je osudila rat NATO-a protiv njihovog srpskog saveznika. Zračni napadi NATO-a doveli su do srpskih civilnih žrtava, ali su također pomogli u sprječavanju daljnjih krugova nasilnog etničkog čišćenja na Balkanu i stabilizirali krizu u kojoj su već hiljade ubijenih i stotine hiljada raseljenih. Putinova invazija, u međuvremenu, definirana je genocidnom retorikom Kremlja, kao i izvještajima o zločinima koje su izvršile ruske trupe. To je dovelo do toga da su milioni Ukrajinaca napustili svoje domove.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani vidi sasvim drugačiju paralelu. Pobjeda kosovskih boraca nad režimom tadašnjeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića koju je omogućio NATO bila je dio šire borbe za ljudska prava, vladavinu prava i demokratska načela. “Prije dvadeset i tri godine te su vrijednosti bile u pitanju na Kosovu i šire”, rekao mi je Osmani tokom intervjua u četvrtak u Washingtonu. "Dvadeset i tri godine kasnije, isto je - te su vrijednosti u Ukrajini na kocki."
Ruska kampanja u Ukrajini ne zaslužuje nikakvu patinu međunarodnog legitimiteta. To jednostavno odražava, prema Osmanijevu mišljenju, "bolesne, imperijalne tendencije" ruskog predsjednika.
"The independent, sovereign, free 🇽🇰 is an irreversible reality which you have helped create. We will work together with 🇺🇸 & other allies to make sure that the international standing of 🇽🇰 is strengthened & take our well-deserved place in the Euro-Atlantic community." 3/3 pic.twitter.com/ebssCvSAOw
— Vjosa Osmani (@VjosaOsmaniPRKS) July 27, 2022
Osmani je prošle sedmice boravila u Washingtonu zajedno s premijerom svoje zemlje Albinom Kurtijem. Imali su sastanke s državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom i potpisali značajan ugovor o ulaganju s korporacijom Millennium Challenge, organizacijom američke vlade, koja je izdvojila 237 miliona dolara za financiranje energetske infrastrukture Kosova.
Ali u svom razgovoru za Today’s WorldView, Osmani je također upozorila na šire opasnosti s kojima se suočava njezina regija, gdje je ruski utjecaj kroz historiju igrao veliku ulogu.
“Putinov cilj je proširiti sukob na druge dijelove svijeta”, rekla je. “Budući da je njegov cilj stalno bio destabilizirati Evropu, možemo očekivati da bi jedna od njegovih meta mogao biti zapadni Balkan.”
Upravo ovog vikenda rasplamsale su se napetosti između Kosova i Srbije. Etnički Srbi u sjevernim općinama na Kosovu blokirali su ceste i sukobili se s odredima policije kao odgovor na odluku kosovskih vlasti da zahtijevaju od vozila koja ulaze iz Srbije da zamijene svoje registarske tablice kosovskim tablicama.
Birokratski spor odbacio je daleko veće napetosti koje su tinjale ispod. Najviši dužnosnici upustili su se u rat riječima. Kurti je optužio predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za poticanje nasilja. Vučić je rekao da dvije stranke "nikada nisu bile u složenijoj situaciji nego danas", ali je bez obzira na to obećao pobjedu Srbije. Mala misija NATO-a na Kosovu osjećala se prisiljenom izdati saopćenje, rekavši da je "spremna intervenirati ako stabilnost bude ugrožena".
Također je od neposredne zabrinutosti situacija u Bosni, čije složeno političko uređenje koje je spojilo etničko bošnjačko, hrvatsko i srpsko stanovništvo izgleda klimavije nego ikad. Analitičari vjeruju da Milorad Dodik, čelnik poluautonomne etničke srpske republike unutar bosanske federacije, zalaže se za odcjepljenje koje bi moglo izazvati nova previranja u regiji. Njegovi napori nailaze na blisku podršku i u Moskvi i u Beogradu.
Srbija je, na kraju krajeva, historijski ruski saveznik i, prema Osmanijevim riječima, "plodno tlo" za Putinove operacije utjecaja. Dok je većina evropskih lidera poduzela neprijateljske mjere protiv Kremlja, Vučić nije. Odbio je pridružiti se EU u uvođenju sankcija Rusiji. Potpisao je unosan ugovor o plinu s Moskvom ranije ovog ljeta, iako se ostatak kontinenta pokušava odviknuti od izvoza ruske energije. A kako je njegova vlastita nacionalistička vladavina dovela do erozije srpske demokratije i rastuće zabrinutosti oko slobode medija, Vučić je također dopustio ruskim državnim propagandnim jedinicama da ostanu djelovati u Srbiji. Oni igraju značajnu ulogu u raspirivanju polarizacije u regiji.
Analitičari ukazuju na širu bolest. “Umjesto vizije pridruživanja mirnoj, prosperitetnoj Evropi, postoji rastući osjećaj stagnacije u kojem hisorijske pritužbe svake zemlje i nedovršeni poslovi tinjaju kao trajna obilježja izbornih kampanja i potencijalni okidači sukoba,” navodi se u nedavnom izvješaju Međunarodne krizne grupe. “Lideri raspiruju vatru retorikom koja izaziva podjele, pokušavajući odvratiti pozornost od usporenih ekonomija, niskog životnog standarda, korupcije i nepotizma.”
Serbian President Vučić speaking on Kosovo tonight:
— Visegrád 24 (@visegrad24) July 31, 2022
“We we will ask for peace, but I’ll tell you right away: there will be no surrender and Serbia will win. If they try to start persecuting Serbs, bullying Serbs, killing Serbs, Serbia will win!" pic.twitter.com/dgeJmcyteQ
Osmani na Vučićevo ponašanje gleda kao na autokrata kojem se ne treba popuštati. Osim teritorijalnih zahtjeva Srbije na Kosovu, ona ukazuje na ulogu Beograda u nestabilnosti izazvanoj u Bosni, kao i na navodne prokremaljske napore da potaknu državni udar u Crnoj Gori 2016. kako bi zaustavili njeno pristupanje NATO-u (Pokušaj je propao, a neki od njegovih navodnih kolovođa su u zatvoru). Dugotrajne vizije “velike Srbije” animiraju Vučićev pokret.
U nedjelju je zastupnik vladajuće stranke u srbijanskom parlamentu čak tvitao da bi Srbija mogla "također biti prisiljena započeti denacifikaciju Balkana", pozivajući se na isti lažni okvir kojim je Putin opravdao svoju invaziju na Ukrajinu. Vučić “na naše zemlje gleda kao na privremene zemlje i pokušava negirati naše postojanje”, rekao je Osmani. To je “način na koji Putin gleda na Ukrajinu, Moldaviju i druge zemlje. To je potpuno ista strategija.”
Srbija je, za razliku od Rusije, kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i zauzima kompliciraniju poziciju unutar Evrope. Ali nova geopolitika koju je pokrenula ruska invazija na Ukrajinu stjerala je Vučića u kut.
“Odabrali su svoj put”, rekao je Osmani. “U ovom trenutku, put Putina i put Evropske unije dva su različita puta i nikada nisu bili udaljeniji i ne možete ići obama.
"Kada imate susjeda koji odluči biti na krivoj strani historije u ovom vrlo teškom trenutku za Evropu i šire, to šteti i nama ostalima."
Kosovo u međuvremenu zna u kojem smjeru želi ići, ali pred njim je kompliciran put. Nedostaje mu priznanje U.N.-a; Veto Rusije u Vijeću sigurnosti ostaje temeljna prepreka; a znatan dio međunarodne zajednice tek treba priznati svoj status suverene, nezavisne nacije — uključujući pet zemalja unutar Evropske unije.
Osmani vjeruje da bi se to moglo promijeniti u sadašnjem okruženju, jer rat u Ukrajini također daje poticaj kosovskim "euroatlantskim integracijama". Navela je dramatične kandidature Finske i Švedske za pristupanje NATO-u.
"Kao što svi znamo, biti siguran znači biti u NATO-u", rekao je Osmani, pozivajući države članice saveza da "počnu ubrzane korake… prema dobrodošlici Kosova i Bosne u NATO".
Ranije ove godine, Evropska unija također je ubrzala proces dodjele statusa kandidata Ukrajini, što je znak divljenja kontinenta ukrajinskoj borbi. Neki kritičari na zapadnom Balkanu bojali su se da će to samo dodatno odgoditi stagnirajuće pokušaje njihovih vlastitih zemalja za članstvo.
Ali Osmani se ne slaže. “Puno dugo smo osjećali i čuli zamor od proširenja unutar Evropske unije”, rekla je. “Otvorenost koju je Evropska unija pokazala prema Ukrajini preokrenula je tok na način da je konačno EU. vidi proces proširenja kao geostrateški proces, a ne kao birokratski."
I kakva bi ta strateška vizija trebala biti?
“Cjelovita, slobodna i mirna Evropa nemoguća je bez Zapadnog Balkana”, rekla je Osmani.
