Svijet

Šta ako se istope reaktori u Zaporožju? ‘Situacija je ozbiljnija nego ikad’

Energoatom upozorio da je ruska vojska minirala postrojenja na ušću Kahovskog 'jezera, čijom vodom se hladi najveća nuklearka u Evropi

Ukrajinski Energoatom još prošle godine je upozorio da je ruska vojska navodno minirala postrojenja na ušću Kahovskog akumulacijskog jezera, čijom vodom se hladi atomska centrala Zaporožje, najveća nuklearka u Evropi.

Nakon uništenja brane Kahovka početkom juna, Kijev je saopćio da su okupatori minirali i jezero za hlađenje.

Sada ukrajinski Glavni štab tvrdi da su Rusi na dva bloka nuklearke postavili „objekte nalik eksplozivu", piše DW.

Predsjednik Volodimir Zelenskij nedavno je, pozivajući se na obavještajne podatke, rekao da Rusija planira „teroristički napad“ u kojem bi bilo oslobođeno radioaktivno zračenje.

Tu teoriju produbio je šef obavještajnog odjela Ministarstva odbrane Kirilo Budanov, tvrdeći da su Rusi postavili vojna vozila punjena eksplozivom uz blokove nuklearke.

„Situacija je ozbiljnija nego ikad“, rekao je Budanov britanskom časopisu New Statesman.

Krajem juna je pak Međunarodna agencija za atomsku energiju izvijestila da nije našla naznake miniranja ili eksploziva u blizini nuklearke. Direktor agencije Rafael Grossi je dodao da bi za temeljnu inspekciju njegovim ljudima trebao bolji pristup postrojenju.

Bez hlađenja stiže havarija

Olga Košarna, ukrajinska stručnjakinja za nuklearnu sigurnost, kaže da miniranje važnih sistema poput hlađenja predstavlja prijetnju za atomsku centralu. Ona je istakla ulogu jezera za hlađenje, čijom vodom se spušta temperatura reaktora i izbjegava moguće topljenje.

Zaporožju ima šest blokova koji su izvan pogona od jeseni. Svi blokovi su u režimu gašenja, ali im je potrebno hlađenje, jer gorivni elementi i dalje emitiraju toplinu. Pet reaktora je u „hladnoj" fazi gašenja kada zagrijavaju vodu na 70 stepeni, dok je jedan blok i dalje u „vrućoj“ fazi kad vodu zagrijava na čak 280 stepeni.

Ako bi sistem hlađenja bio onesposobljen, „hladni“ blokovi bi kroz sedam dana došli u stanje havarije, kažu stručnjaci. U „vrućem“ bloku bi bilo tek 27 sati vremena da se spriječi curenje zračenja.

„Mislim da se sve ove ucjene događaju kako bi se zaustavila protuofanziva ukrajinske vojske u ovoj regiji", kaže Košarna.

Kao Fukušima, samo manje?

Stručnjaci vjeruju da bi uništenje sistema hlađenja moglo dovesti do posljedica sličnih onima u Fukušimi nakon havarije 2011. godine. Tada je tsunami prekinuo hlađenje tri reaktora što je vodilo topljenju jezgre i oslobađanju radijacije.

„Tada je uspostavljena zona evakuacije koju su ljudi morali napustiti. Ali, tri godine kasnije počeli su se vraćati zbog pada nivoa zračenja, a sada je zona evakuacije smanjena na trećinu“, kaže Mark Zheleznyak, profesor Instituta za radioaktivnost na Univerzitetu u Fukušimi.

On smatra da eventualna diverzija u Zaporižju sada ne bi imala katastrofalne posljedice.

„Jer, u isključenim blokovima ne može doći do oslobađanja radioaktivnog joda“, kaže Zheleznyak i savjetuje da se ne paničari i da se ne kupuju tablete joda koje bi trebale zaštititi žlijezdu štitnjaču od radioaktivnog joda.

Šta je najgori scenarij?

Centar za nuklearnu sigurnost Ukrajine objavio je dva moguća scenarija havarije.

U prvom, zaštitni zid reaktora – debljine jednog metra – ostao bi netaknut. U tom slučaju bi, kažu, povećano zračenje pogodilo teren promjera 2,5 kilometara.

„To bi mahom pogodilo osoblje elektrane", saopćio je Centar.

Drugi scenarij bi značio oštećenje omotača.

„U tom slučaju bi veće područje bilo pogođeno radijacijom i to bi imalo velike posljedice. Područje kontaminacije bi ovisilo o vremenskim uvjetima", dodaje se u saopćenju.

Ivan Kovalec, stručnjak za okoliš i modeliranje iz Nacionalne akademije nauka Ukrajine, računa da bi u najgorem slučaju moglo biti pogođeno područje do dvadeset kilometara oko nuklearke Zaporižje. Tačan obujam i smjer ovisili bi o vjetru.

„U tom slučaju bi bila nužna trenutna evakuacija ljudi", kaže Kovalec.

Kako dodaje, posljedice za ljudsko zdravlje mogle bi se osjetiti u krugu od čak 550 kilometara.

„No, na tolikim udaljenostima nema potrebe za hitnim mjerama ili evakuacijom“, zaključuje Kovalec.