Dok Sjedinjene Države ulaze u završnu fazu predsjedničkih izbora, povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću mogao bi imati duboke i destabilizirajuće posljedice za zapadni Balkan, navodi se u novom dokumentu Evropskog vijeća za vanjske odnose (ECFR).
U izvještaju se posebno upozorava da bi nova Trumpova administracija vjerojatno promijenila neutralan stav prema regiji na aktivno promicanje srpskih interesa.
To bi moglo potkopati krhku stabilnost u Bosni i Hercegovini, ponovno potaknuti pozive na spornu razmjenu teritorija između Srbije i Kosova i ohrabriti aktere sa secesionističkim ciljevima.
“Najneposredniji rizik je da bi SAD prešao put od nastojanja da uravnoteži moć na Zapadnom Balkanu (iako nesavršeno) pod Bidenom do aktivnog preferiranja srpskih interesa,” rekli su autori izvještaja, Adnan Ćerimagić, viši analitičar za Zapadni Balkan pri Think-tank Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) i Majda Ruge, viša saradnica za politiku u programu Šire Evrope pri ECFR-u.
Autori izvještaja ističu da je tokom njegovog prvog mandata Trumpova administracija zauzela neobično praktičan pristup Balkanu.
To je predvodio njegov izaslanik Richard Grenell, koji je tražio dogovor između Srbije i Kosova, ali je postigao ograničene rezultate. Prema ECFR-u, Trumpov reizbor mogao bi dovesti do povratka Grenella na tu ulogu, potencijalno "koncentrirajući se na regiju odmah u svom drugom mandatu".
Od Trumpova poraza na izborima 2020., Grenell je održavao bliske veze sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, odnos za koji ECFR tvrdi da bi se mogao produbiti pod drugim Trumpovim predsjedavanjem. Kao što je sam Vučić dao naslutiti, Srbija “čeka drugu političku priliku”, sugerirajući potencijalno svrstavanje s manje intervencionističkim SAD-om.
Pod Bidenom, SAD je navodno djelovao kao snaga ravnoteže, podupirući regionalnu stabilnost, iako često uz kritike da su previše popustljivi prema Vučiću. Međutim, Trumpova bi se administracija mogla okrenuti prema otvorenom favoriziranju Srbije, pojačavajući napetosti u cijeloj regiji.
“Trump nema tendenciju vidjeti regiju kao strateški interes SAD-a”, primjećuje ECFR, ostavljajući stabilnost regije potencijalno taocem nepredvidivih političkih promjena.
Očekivana posljedica takvog pomaka bila bi neuspjeh u nastojanjima da se upravlja tekućim trvenjem između Srbije i Kosova. Mogućnost razmjene teritorija – plan da Srbija stekne suverenitet nad općinama sa većinskim srpskim stanovništvom na sjevernom Kosovu, od kojeg se odustalo u Trumpovom prvom mandatu zbog protivljenja Njemačke – mogla bi se ponovno pojaviti s Grenellom na čelu.
Ćerimagić i Ruge upozoravaju da bi ovakva politika mogla “prisiliti Prištinu da se pridržava”, potkopavajući suverenitet Kosova i izazivajući nemire u osjetljivom pograničnom području. List sugerira da bi Srbija mogla odgovoriti "zamrzavanjem" pregovora s Kosovom i pritiskom na veću kontrolu nad tim područjima pod krinkom sporazuma o razmjeni teritorija, politike koju bi Trumpova administracija potencijalno mogla podržati.
Mađarski premijer Viktor Orbán, koji je već važna osoba u regiji, također bi mogao steći obnovljeni utjecaj na politiku Zapadnog Balkana ako se Trump vrati na dužnost, navodi se u dokumentu ECFR-a.
Orbán, ključni Trumpov saveznik i glasni pristaša nacionalističkih snaga na Balkanu, dosljedno je podržavao separatističke vođe poput Milorada Dodika, predsjednika entiteta bosanskih Srba, Republike Srpske. Pod Trumpom, tvrdi list, Orbánov utjecaj mogao bi rasti unutar političkih krugova Europske unije, jačajući njegovu sposobnost da zaštiti saveznike poput Dodika od sankcija EU-a i dalje gurajući Bosnu prema disfunkcionalnosti.
Izvještaj nadalje naglašava kako bi Trumpov povratak mogao ukloniti odvraćajući učinak američkih sankcija na aktere poput Dodika, koji je signalizirao svoju ambiciju da povuče Republiku Srpsku iz zajedničkih institucija. Ukidanje sankcija, tvrdi list, stvorilo bi "pravnu, ekonomsku i logističku lomaču" za Bosnu i Hercegovinu, ostavivši njezine institucije razlomljenima, a granice ranjivima.
Novine također izdaju oštro upozorenje EU, koja se često povinovala američkoj politici u regiji. Ako se Washington povuče ili preuzme manje neutralnu ulogu, izvješće poziva zemlje članice EU da se pripreme za proaktivan stav prema Zapadnom Balkanu, preporučujući paket mjera odvraćanja neovisno o potpori SAD-a. U izvješću se tvrdi da bi to omogućilo Europi da djeluje odlučno, posebno imajući u vidu dosadašnje rezultate Mađarske u podršci srpskim ekspanzionističkim ciljevima, što bi, pod Trumpovim usmjerenjem SAD-a, oslabilo politički utjecaj EU-a na Balkanu.
Pod Bidenom, ističu Ćerimagić i Ruge, SAD je spriječio nekoliko najgorih scenarija u regiji. Iako je američka politika kritizirana kao popustljiva prema Vučićevoj administraciji, ona je pomogla da se srbijanska nacionalistička agenda održi pod kontrolom i izbjegao je potencijalni slom u upravljanju Bosnom, tvrdili su. Nasuprot tome, drugo Trumpovo predsjedništvo ostavilo bi europske čelnike da preuzmu ovu stabilizirajuću ulogu.
