Pandemija koronavirusa uzdrmala je cijeli svijet i na koljena bacila velike i stabilne ekonomije. Kakve će posljedice ostaviti na našu, ionako krhku ekonomiju, tek će se vidjeti. Jasno je da je bio talas otkaza, da se brojni privrednici i vlasnici malih biznisa pate.
Populističke najave i zahtjevi
Pandemija je bila i idealna prilika da se u red dovede ono što se, u uvjetima u kojima žive bh. građani, komotno moglo nazvati kretenizmom - ogromne plaće funkcionera.
S obzirom na to da su negativni efekti potpunog zatvaranja bili odmah vidljivi, stranke, prije svega one vladajuće, krenule su u populističke najave i zahtjeve u kojima se traži smanjenje i plaća i smanjenje finansiranja stranaka.
No, šta se desilo?
Ukratko ništa. Međutim, ipak ćemo podsjetiti na alanfordovski scenario koji smo imali priliku gledati ponovo, jer smo se sličnih već nagledali.
Među prvima je reagirala vladajuća SDA. Predsjednik stranke, glavom i bradom, Bakir Izetbegović jasno i glasno je tražio od vrha do dna smanjenje visokih plaća funkcionera i očuvanje manjih plaća "običnih smrtnika".
Na Kolegiju stranke održanom 6. aprila svi nivou vlasti pozvani su da u hitnom roku donesu zakonska rješenja kako bi se plaća smanjile, Vlada Federacije pripremila je set mjera koji je podrazumijevao smanjenje plaća u javnom sektoru...
Od toga se skoro ništa nije desilo, a odgovor na pitanje je prilično jednostavan - izbori.
Naime, Vlada FBIH pripremila je rješenje za smanjenje koje je Raport objavio, međutim nikad nije ugledalo svjetlo dana. Razlog je pobuna sindikata, a to za vlast znači manje glasova.
Prijedlog NS-a pokazao da je sve šarena laža
Zvanično opravdanje vlasti bilo je da bi se smanjenjem plaća izvršio udar i na penzione fondove. Jer što su plaće manje, manje su uplate u fondove. Međutim da je to šarena laža pokazalo se na prijedlogu Naše stranke.
Zastupnici ove stranke u Parlamentu BiH predložili su da plaće ostanu iste, ali da se zastupnicima odbija 25 posto plaće, što bi se preusmjerilo na važne stavke. Tako bi ostale iste uplate u fondove, a plaće bi bile manje.
Prijedlog je, naravno, odbijen.
Slično je bilo i na kantonalnim nivoima, kao i općinskim. Ono što su vlasti uspjela, međutim, jeste skresati finansiranje stranaka iz budžeta.
Iako se radi o značajnoj uštedi, opozicija ima teoriju da je vlast to dopustila kako bi "osakatila" opoziciju pred izbore i smanjila domete njihove predizborne kampanje. Jasno je da se stranke na vlasti finansiraju i drugim putevima.
Na federalnom nivou smanjene su razne naknade koje su naplaćivane kroz komisije, doduše samo u Predstavničkod domu. U Domu naroda FBiH ova inicijativa je odbijena.
Stanje prirodne nesreće je ukinuto, vlast, koja je i tražila smanjenje, se ušutjela, i tako je propuštena još jedna prilika.
