S vremena na vrijeme, otprilike svakih nekoliko stotina hiljada godina, magnetski polovi Zemlje promijene mjesta – proces koji se naziva promjena magnetskih polova. No, zašto se to događa i šta to znači za nas kao vrstu?
Promjena magnetskih polova događa se kada se sjeverni i južni magnetski polovi Zemlje zamijene. Sjeverni pol postaje južni, a južni postaje sjeverni. Ove promjene događaju se otprilike svakih 300.000 godina, s time da se posljednja promjena dogodila prije oko 780.000 godina. Prema paleomagnetskim zapisima, polovi su promijenili mjesta nekoliko stotina puta u zadnjih 160 miliona godina, no stručnjaci nisu sigurni kada će se sljedeća promjena dogoditi. Neki vjeruju da je nova promjena već "predugo" odgođena.
Od 1831. godine, kada je tačno lociran naš magnetski sjeverni pol, on se pomaknuo više od 1.100 kilometara prema sjeverozapadu, a brzina njegova pomicanja povećala se s 16 na 55 kilometara godišnje, pojašnjavaju na IFL Scienceu.
Zašto dolazi do promjene magnetskih polova?
Zemlja ima magnetsko polje koje se generira procesima duboko unutar planeta. U Zemljinoj vanjskoj jezgri nalazi se rastaljeni metalni materijal, uglavnom željezo, koji se kreće zbog konvekcijskih sila. Ove sile nastaju kako se rastaljeni metal hladi, stvarajući gibanje koje generira električne struje. Zajedno sa Zemljinom rotacijom, ti procesi stvaraju magnetsko polje, slično polju magneta s dva pola, no mnogo nestabilnije.
S obzirom na to da su sile koje stvaraju magnetsko polje promjenjive, lokacije magnetskih polova također se neprestano mijenjaju, a povremeno dolazi do njihovog potpunog preokreta.
Prema riječima geofizičara Leonarda Sagnottija, „tok metalne tekućine u vanjskoj jezgri Zemlje je haotičan i turbulentan. Do preokreta polariteta dolazi u razdobljima kada je geomagnetsko polje niskog intenziteta, što dovodi do nestabilnosti u strukturi polja.“
Kakve su posljedice promjene magnetskih polova?
Naša magnetska polja pružaju zaštitu od čestica solarnog vjetra i kozmičkog zračenja iz svemira. Tokom preokreta magnetskih polova, ta zaštita slabi, iako polje ne nestaje u potpunosti. To znači da bi više štetnog zračenja moglo doprijeti do Zemlje, no do sada nije pronađena poveznica između masovnih izumiranja i preokreta polova u prošlosti.
Kako objašnjava Britanski geološki institut, "ljudi i njihovi preci prisutni su na Zemlji već nekoliko miliona godina, tokom kojih su se dogodili mnogi preokreti polova, ali ne postoji očita povezanost između razvoja čovječanstva i tih preokreta." Također, atmosferski sloj djeluje kao dodatna zaštita, sprječavajući prolazak većine štetnog zračenja.
Međutim, smanjenje intenziteta geomagnetskog polja moglo bi utjecati na našu tehnologiju. U uvjetima smanjene zaštite od solarnih oluja, elektronički uređaji i sateliti mogli bi biti izloženi većem riziku od oštećenja.
Osim ljudi, promjena magnetskih polova mogla bi zbuniti životinje poput ptica, riba i morskih kornjača, koje koriste magnetsko polje za navigaciju, što bi moglo utjecati na njihovu sposobnost migracije.
Promjene na Suncu
Zanimljivo je napomenuti da ne samo Zemljini magnetski polovi prolaze kroz ove promjene – Sunčevi polovi također se povremeno zamjenjuju, dodajući još jedan sloj kompleksnosti našem dinamičnom Sunčevom sistemu.
Promjena magnetskih polova prirodan je dio Zemljine historije, a iako može izazvati promjene u okolišu i tehnologiji, čini se da dosadašnji preokreti nisu imali značajan utjecaj na ljudski opstanak ili masovna izumiranja. Dok čekamo sljedeći preokret, nastavljamo istraživati i učiti o geomagnetskim silama koje oblikuju naš planet.
