Donald Trump kaže da bi okončao ruski rat u Ukrajini ako se vrati u Bijelu kuću - ali bilo kakav ishitreni dogovor vjerovatno će ostaviti Kijev puno slabijim, a evropsku sigurnost u još većoj opasnosti.
Druga velika žarišna točka na koju bi Trumpovo predsjedništvo odmah pokušalo utjecati je eskalirajući sukob između Irana i Izraela.
Gospodin Trump bio je blizu izravnog rata s Teheranom tokom svog prvog mandata i prethodna suzdržanost mogla bi ovaj put ustupiti mjesto izravnom sukobu.
Najnoviji izbori u SAD-u: Harris i Trump u posljednjim trkama
Tu je i golemi dugoročni izazov koji predstavlja Kina, sa Sjevernom Korejom još jednom rastućom glavoboljom, posebno nakon što je gospodin Trump pokušao, ali nije uspio pridobiti čelnika pustinjačke države tokom njegovog prvog mandata kao vrhovnog zapovjednika, piše Sky News.
Dok su izbori u SAD-u izuzetno napeti, neprijateljski i prijateljski nastrojeni prijestolnici širom svijeta raspravljali su o tome što bi druga Trumpova Bijela kuća mogla značiti za njihove nacionalne interese i za najhitnije globalne sigurnosne prijetnje.
Dosadašnja nepredvidljivost Donalda Trumpa izazov je za tradicionalne neprijatelje - ali i za najbliže saveznike Washingtona, posebice kolege članice NATO saveza.
Republikanski kandidat nije skrivao svoju frustraciju zbog toga što su SAD desetljećima financirale sigurnosnu deku koja štiti Evropu.
Tokom svog prvog predsjedničkog mandata, Trump je prijetio povlačenjem SAD-a iz saveza - potez koji bi gotovo sigurno odzvanjao smrtnim zvonom. Njegova je retorika doduše pomogla potaknuti saveznike da zavuku dublje u svoje džepove i troše više na svoju vojsku.
Ali šteta godina nedovoljnog ulaganja je velika, a tempo oporavka je prespor za evropske NATO saveznike i Kanadu da bi vjerodostojno stajali sami kao moćna vojna sila u skorije vrijeme.
U smislu neposrednosti kada je riječ o globalnim krizama, utjecaj Trumpove pobjede 5. novembra najakutnije bi osjetili Ukrajina, a također i Iran.
Predsjednički kandidat više je puta tvrdio da će brzo okončati rat u Ukrajini, iako nije objasnio kako bi mir izgledao.
Međutim, u naznaci gdje su mu prioriteti, optužio je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je "najveći prodavač na svijetu" jer je osigurao desetke milijardi dolara u oružju i drugoj pomoći koju je Washington dao Kijevu.
Ipak – uz spremnost Ukrajine da se bori – ta je vojna pomoć najveći razlog zašto je Ukrajina uspjela izdržati gotovo 1000 dana rata Vladimira Putina.
Zaustavite dotok američkog oružja, a ukrajinske trupe - unatoč vlastitoj domišljatosti i potpori drugih saveznika - jednostavno će nedostajati vatrene moći da nastave odolijevati napadu.
Nasuprot tome, američka potpredsjednica Kamala Harris, koja se natječe za čelnu dužnost, jasno je dala do znanja da kontinuiranu potporu Ukrajini smatra vitalnom za interese SAD-a i Zapada kao što je i za interese Kijeva - daleko poznatije stajalište koje odjekuje pogled na svoje NATO partnere.
Dok bi se američka potpora Ukrajini nedvojbeno promijenila pod Trumpovom administracijom, to nije isto što i omogućavanje potpune predaje.
Bivši predsjednik - koji se prikazuje kao krajnji trgovac i usvojio je novi izborni slogan - "Trump će to popraviti" - neće htjeti biti odgovoran za potpunu apsorpciju Ukrajine u Putinovu orbitu.
Putin i Iran
Njegov odnos s ruskim predsjednikom posebno je zanimljiva dinamika.
Kad je bio predsjednik, zloglasno je rekao da vjeruje Putinovim poricanjima u odnosu na vlastite obavještajne agencije kada su u pitanju tvrdnje o ruskom uplitanju u američke izbore 2016. godine.
Ali uz pravi savjet, bi li budući predsjednik Trump mogao iskoristiti svoju vezu s g. Putinom u korist Zapada?
U najmanju ruku, dodaje novu razinu nepredvidivosti - što je možda najvažniji element kada se radi o procjeni potencijalnog utjecaja na svijet drugog Trumpovog mandata.
Što se tiče Irana, u oštroj suprotnosti s njegovim pristupom ruskom ratu u Ukrajini, budući predsjednik Trump mogao bi podržati mnogo veću američku vojnu potporu izraelskom sukobu protiv Teherana i njegovih opunomoćenika – možda čak i izravno sudjelovanje američkih snaga u udarima na Iran.
Trump ima još čvršći stav prema Teheranu i njegovim nuklearnim ambicijama nego administracija Joea Bidena.
Njegova odluka da raskine veliki nuklearni sporazum s Iranom bio je jedan od njegovih najznačajnijih vanjskopolitičkih poteza tokom četiri godine provedene na mjestu predsjednika.
Također je ličnog karaktera, budući da je Iran optužen za hakiranje Trumpove kampanje posljednjih mjeseci - napad koji bi zasigurno samo pojačao napetosti s Iranom tijekom bilo kojeg drugog Trumpovog mandata.
