Kada je Dubai dospio u centar pažnje svjetske javnosti zbog samita o klimatskim promjenama, slatkorječivih izjava je bilo na pretek, ali hoće li to zaista imati utjecaja na klimatske promjene?
Sporazum postignut u ovoj blistavoj arapskoj metropoli po prvi put ukazuje na ulogu emisija fosilnih goriva u podizanju temperatura i ocrtava budući pad za ugalj, naftu i gas. U smislu UN-a, to je historijski i najveći korak naprijed u pogledu klime od Pariskog sporazuma 2015., piše BBC.
Ali, sam po sebi, da li će ovaj dogovor biti dovoljan da spasi planetu, odnosno održavanje temperature ispod 1,5 stepeni Celzijusa u ovom vijeku?
Najvjerovatnije ne.
Glavni element sporazuma, prelazak sa fosilnih goriva u energetskim sistemima, zaista je značajan trenutak.
UAE odustao od svog prijedloga nacrta
Ali u praksi je sve to daleko slabije nego što mnoge zemlje žele.
Predstavnici UAE je od početka sastanka uključilo snažan tekst o ideji postepenog ukidanja fosilnih goriva.
Ali suočeni sa protivljenjem mnogih, odustali su od svog prvog pokušaja izrade nacrta sporazuma. To je izazvalo bijes među progresivcima i mnogi su počeli upirati prstom u proizvođače nafte.
Ključni faktor u ublažavanju teksta bio je stav zemalja u razvoju sa srednjim dohotkom koje su bile veoma nesigurne u vezi sa toliko naglašenim ukidanjem fosilnih goriva.
Za Nigeriju, Ugandu, Kolumbiju i druge bilo je pritužbi da moraju koristiti prihode od prodaje uglja, nafte i plina kako bi osigurali da mogu platiti prelazak na zeleniju energiju.
Kolumbija se žalila da su udaljavanjem od fosilnih goriva kreditne agencije snizile njihov rejting, što znači da bi ih međunarodni zajmovi da bi postali "zeleni" koštali mnogo više.
Konačni pakt sada poziva zemlje da "pređu" sa fosilnih goriva posebno za energetske sisteme, ali ne i za plastiku, transport ili poljoprivredu.
Vjetar i solarna energija umjesto uglja, nafte i plina
Sporazum također ima mnogo drugih elemenata koji će pomoći u ograničavanju emisija, uključujući novu posvećenost trostrukom povećanju obnovljivih izvora energije i energetskoj efikasnosti do 2030. godine.
Ovo će dovesti do toga da će vjetar i solarna energija istisnuti dio uglja, nafte i plina.
Još jedan važan faktor je zahtjev da zemlje dostave jače planove za smanjenje ugljika do 2025. godine.
Ako Kina i Indija stave brzu tranziciju na zelenu energiju u središte ovih novih obaveza, to bi moglo napraviti veliku razliku u globalnim naporima.
Ali postoji i prepoznavanje uloge "prijelaznih goriva" u sporazumu - što je UN-ova šifra za nastavak korištenja prirodnog plina.
Postoji i podrška za korištenje skupljanja i skladištenja ugljika, tehnologije koju proizvođači nafte žele koristiti za nastavak bušenja.
Male ostrvske države također su bile ljute što je dogovor postignut dok njihovi predstavnici nisu bili prisutni. Nedostatak većih kratkoročnih smanjenja emisija vide kao ključnu slabost koja prijeti njihovom načinu života.
"Osjećamo vas, vidimo vas. I vidimo da ovaj tekst možda neće biti dovoljan ni vama, ni vašoj djeci", rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.
Rekla je da je dogovor u Dubaiju samo početna tačka - i "mislim da je to važan zaključak".
Mišljenje je da će, uz nastavak pada cijena obnovljivih izvora energije, pritisak na fosilna goriva nastaviti rasti.
Utisak je da će 2025. godine brazilski predsjednik Lula imati priliku da fosilna goriva zauvek stavi van granica, navodi BBC.
