Nema Čeha, Slovaka, Nijemaca, Talijana... ma nema ni pasa na našim ulicama. Na Hvaru možda tek pokoja jahta, sada odjednom senzacija. Nema ni kruzera, američkih bogatih penzionera, jug je prazan. Ali nema ni milijardera, ni potomaka plave krvi, ni svjetskih slavnih ličnosti koje je korona isto otjerala s našeg plavog Jadrana. Sve je stalo. I u tom čekanju Godota uvijek se izrodi i neka zanimljiva teza, kao ona jednog splitskog konobara koji nam je mudro na naše pitanje 'što ima' odgovorio kratkom, ali znakovitom rečenicom.
„Korona je pokazala jednu bitnu stvar, da se kod nas ne događa visoki turizam!“, piše Slobodna Dalmacija.
Još i danas se u dubrovačkim turističkim krugovima nevoljko prisjećaju priče o omanskom sultanu, kojem je grad bio toliko dosadan da mu se nije dalo uopće otići do zidina. Zanimljivije mu je bilo na jahti. Ali i jedne princeze, koja je zakupila hvarski hotel za sebe i svoju ogromnu svitu. I nije ni došla, a već je izašla.
Zapravo šta im osim divnog mora i nekolicine uvijek istih restorana Hrvatska može ponuditi, pitaju se mediji? U većem broju niti smještaj kakav žele, niti brendirane dućane koje pometu kada krenu u šoping, niti zabavu na kakvu su naviknuli. Zato i ne silaze sa svojih jahti, osim ako odu nešto pojesti.
„Iako bilježimo zapažen interes stranih investitora i gostiju koji iskazuju interes za smještajnim objektima i uslugama visokog turizma, Hrvatska se još nije isprofilirala kao destinacija luksuznog turizma. I zapravo se jako malo radi na tome. Ako uporedimo Hrvatsku s konkurentnim tržištima, možemo zaključiti kako nam na tržištu manjka smještajnih kapaciteta koji zadovoljavaju zahtjeve i visoke kriterije što ih takvi gosti traže. Nerijetko moramo podsjetiti da klijenti ne traže samo vrhunsku nekretninu, već i prvoklasnu lokaciju uz more jer upravo je to ono što najčešće nemaju u svojoj zemlji“, veli Marko Pažanin, managing director i partner Croatia Sotheby's International Realty.
Smještaj na vrhunskom nivou se za goste iz visokog turizma podrazumijeva. No oni traže više od toga, ukupni doživljaj, originalni turistički proizvod što pred nas stavlja zadatak kreiranja imidža destinacije s posebnim sadržajima. Sumarno rečeno, gosti koji mogu sebi brzo priuštiti i ptičje mlijeko traže puno maštovitiju turističku ponudu od one koju im nudi Hrvatska.
„Prvenstveno nam nedostaju posebni i autentični sadržaji kojima bismo mogli produžiti turističku sezonu. Kompletna ponuda usluga i sadržaja koji se vežu uz luksuzni lifestyle morala bi biti unaprijeđena, i tu definitivno jako zaostajemo za konkurentskim tržištima. Naša ponuda još ne uključuje trgovine nekih od najpopularnijih luksuznih modnih brendova odjeće i modnih dodataka. A restorane koji zadovoljavaju kriterije takve klijentele nalazimo samo u izoliranim sredinama, koje su na razini Hrvatske prepoznate kao luksuzne destinacije. Međutim u usporedbi s drugim zemljama i dalje se radi o mnogo oskudnijoj ponudi“, veli Pažanin.
Ima sredina nalik Hvaru, jugu zemlje, Istri koje su na tragu onoga što takva klijentela traži. Na tim se lokacijama mogu pronaći tragovi svjetskih trendova kroz objekte s nevjerojatnim luksuzom, praćenih iznimnim restoranima.
