Kad je američki predsjednik Joe Biden prošao Kijevom u februaru 2023. u iznenadnom posjetu kako bi iskazao solidarnost s Volodimirom Zelenskim, svojim ukrajinskim kolegom, zavijale su zračne sirene. “Osjetio sam nešto… jače nego ikad prije”, prisjetio se kasnije. “Amerika je svjetionik svijetu.”
Svijet sada čeka da vidi ko će preuzeti kontrolu nad ovim samozvanim svjetionikom nakon što Amerikanci odluče na predsjedničkim izborima sljedeće sedmice. Hoće li Kamala Harris nastaviti Bidenovim stopama sa svojim uvjerenjem da je u "ovim nemirnim vremenima jasno da se Amerika ne može povući"? Ili će to biti Donald Trump sa svojom nadom da će “amerikanizam, a ne globalizam” prednjačiti?
Živimo u svijetu u kojem je vrijednost američkog globalnog utjecaja pod znakom pitanja. Regionalne sile idu svojim putem, autokratski režimi sklapaju vlastite saveze, a razorni ratovi u Gazi, Ukrajini i drugdje pokreću neugodna pitanja o vrijednosti uloge Washingtona. Ali Amerika je važna zbog svoje ekonomske i vojne snage i svoje glavne uloge u mnogim savezima. BBC se obrati nekim informiranim promatračima za njihova razmišljanja o globalnim posljedicama ovih vrlo posljedičnih izbora, piše BBC.
Vojna moć
"Ne mogu ušećeriti ova upozorenja", kaže Rose Gottemoeller, bivša zamjenica glavnog sekretara NATO-a. "Donald Trump je evropska noćna mora, a odjeci njegove prijetnje da će se povući iz NATO-a u svačijim ušima."
Potrošnja Washingtona za odbranu iznosi dvije trećine vojnih proračuna 31 druge članice NATO-a. Osim NATO-a, SAD troši više na svoju vojsku nego sljedećih 10 zemalja zajedno, uključujući Kinu i Rusiju.
Trump se hvali da igra oštro kako bi prisilio druge zemlje NATO-a da ispune svoje ciljeve potrošnje, što je 2% njihovog BDP-a - samo su 23 zemlje članice postigle taj cilj 2024. Ali njegove nestalne izjave i dalje izazivaju šok.
Ako Harris pobijedi, gospođa Gottemoeller vjeruje da će "NATO bez sumnje biti u dobrim rukama Washingtona." Ali i tu ima upozorenje. "Bit će spremna nastaviti raditi s NATO-om i Evropskom unijom kako bi postigla pobjedu u Ukrajini, ali neće odustati od izvršavanja pritiska na Evropu."
Ali Harrisov tim u Bijeloj kući morat će upravljati sa Senatom ili Domom, koji bi uskoro mogli biti u rukama republikanaca, i bit će manje skloni podržavati strane ratove od svojih demokratskih kolega. Sve je veći osjećaj da će, bez obzira ko postane predsjednik, porasti pritisak na Kijev da pronađe načine za izlazak iz ovog rata jer američki zakonodavci postaju sve neskloniji usvajanju ogromnih paketa pomoći.
Šta god se dogodilo, gospođa Gottemoeller kaže: "Ne vjerujem da se NATO mora raspasti." Evropa će morati "iskoračiti kako bi vodila".
Mirotvorac?
Sljedeći američki predsjednik morat će raditi u svijetu koji se suočava s najvećim rizikom od sukoba velikih sila od Hladnog rata.
“SAD ostaje najkonzekventniji međunarodni akter u pitanjima mira i sigurnosti”, rekao mi je Comfort Ero, predsjednik i izvršni direktor Međunarodne krizne skupine. Ona dodaje upozorenje, "ali njegova moć da pomogne u rješavanju sukoba je smanjena."
Ratove je sve teže završiti. "Smrtonosni sukobi postaju sve nerješiviji, s ubrzanim natjecanjem velikih sila i porastom srednjih sila", tako gospođa Ero opisuje krajolik. Ratovi poput Ukrajine uvlače višestruke sile, a požari poput Sudana suprotstavljaju regionalne igrače sa suprotstavljenim interesima, a neki više ulažu u rat nego u mir.
Amerika gubi moralnu visinu, kaže gospođa Ero. “Globalni akteri primjećuju da primjenjuje jedan standard na akcije Rusije u Ukrajini, a drugi na izraelske u Gazi. Rat u Sudanu doživio je strašne zločine, ali se tretira kao problem drugog reda."
Pobjeda Harrisa, kaže ona, "predstavlja kontinuitet sa sadašnjom administracijom." Ako je to Trump, on bi "mogao Izraelu dati još slobodnije ruke u Gazi i drugdje, a nagovijestio je da bi mogao pokušati sklopiti ukrajinski dogovor s Moskvom bez obzira na Kijev."
Kad je riječ o Bliskom istoku, demokratski je kandidat više puta ponovio Bidenovu čvrstu podršku izraelskom "pravu da se brani". Ali ona je također naglasila da "ubijanje nevinih Palestinaca mora prestati."
Trump je također izjavio da je vrijeme da se "vratimo miru i prestanemo ubijati ljude". Ali navodno je rekao izraelskom čelniku Benjaminu Netanyahuu da "učini ono što moraš učiniti".
Republikanski kandidat se ponosi time što je mirotvorac. "Imat ću mir na Bliskom istoku, i to uskoro", obećao je u intervjuu saudijskoj televiziji Al Arabiya TV u nedjelju navečer.
Obećao je da će proširiti Abrahamov sporazum 2020. Ovi bilateralni sporazumi normalizirali su odnose između Izraela i nekoliko arapskih država, ali se naširoko smatralo da su stavili Palestince po strani i na kraju pridonijeli trenutnoj krizi bez presedana.
Što se tiče Ukrajine, Trump nikad ne skriva svoje divljenje moćnicima poput ruskog Vladimira Putina. Jasno je dao do znanja da želi okončati rat u Ukrajini, a s njim i ogromnu vojnu i financijsku potporu SAD-a. “Izaći ću. Moramo izaći”, inzistirao je na nedavnom skupu.
Nasuprot tome, Harris je rekao: “Bio sam ponosan što sam stajao uz Ukrajinu. I dalje ću biti uz Ukrajinu. I radit ću na tome da Ukrajina pobijedi u ovom ratu.”
No gospođa Ero brine da bi, bez obzira tko bude izabran, stvari u svijetu mogle postati još gore.
Posao s Pekingom
“Najveći šok za globalnu ekonomiju desetljećima.” To je gledište vodeće kineske znanstvenice Rane Mitter u vezi s Trumpovim predloženim carinama od 60 posto na svu uvezenu kinesku robu.
Nametanje velikih troškova Kini i mnogim drugim trgovinskim partnerima bila je jedna od Trumpovih najupornijih prijetnji u njegovom pristupu "Amerika na prvom mjestu". Ali Trump također hvali ono što vidi kao svoju snažnu osobnu vezu s predsjednikom Xi Jinpingom. Rekao je uredništvu Wall Street Journala da ne bi morao upotrijebiti vojnu silu ako bi Peking krenuo u blokadu Tajvana jer me kineski čelnik "poštuje i zna da sam [psovka] lud."
Ali i vodeći republikanci i demokrati su jastrebovi. Obojica smatraju da je Peking odlučan u pokušaju da zasjeni Ameriku kao najvažniju silu.
Ali Mitter, britanski historičar koji drži ST Lee katedru za američko-azijske odnose na Harvardskoj školi Kennedy, vidi neke razlike. S gđom Harris, kaže, "odnosi bi se vjerojatno razvijali linearno od sadašnjeg stanja." Ako Trump pobijedi, to je "fluidniji scenarij". Na primjer, o Tajvanu, gospodin Mitter ukazuje na Trumpovu ambivalentnost oko toga hoće li stati u obranu otoka daleko od Amerike.
Kineski čelnici vjeruju da će i Harris i Trump biti čvrsti. Gospodin Mitter to vidi kao "mala skupina tipova establišmenta koji favoriziraju Harrisa kao 'boljeg protivnika kojeg poznajete'. Značajna manjina vidi Trumpa kao poslovnog čovjeka čija bi nepredvidivost mogla samo značiti veliku pogodbu s Kinom, koliko god to izgledalo malo vjerovatno."
Klimatska kriza
"Izbori u SAD-u imaju velike posljedice ne samo za građane, već i za cijeli svijet zbog gorućeg imperativa klimatske i prirodne krize", kaže Mary Robinson, predsjednica Starješina, skupine svjetskih vođa koju su utemeljili Nelson Mandela i bivši predsjednik Irske i visoki povjerenik UN-a za ljudska prava.
“Svaki djelić stupnja je bitan kako bi se spriječili najgori učinci klimatskih promjena i spriječila budućnost u kojoj su razorni uragani poput Miltona normalni”, dodala je.
Ali dok su bjesnili uragani Milton i Helene, Trump je ismijavao ekološke planove i politike za suočavanje s ovom klimatskom krizom kao "jednom od najvećih prijevara svih vremena". Mnogi očekuju da će se povući iz Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. kao što je učinio u svom prvom mandatu.
Međutim, gospođa Robinson vjeruje da Trump ne može zaustaviti zamah koji sada raste. "On ne može zaustaviti američku energetsku tranziciju i poništiti milijarde dolara zelenih subvencija… niti može zaustaviti neumorni nefederalni klimatski pokret."
Također je pozvala Harrisa, koji još uvijek nije iznio vlastiti stav, da pojača "kako bi pokazao vodstvo, izgradio zamah posljednjih godina i potaknuo druge velike emitere da ubrzaju tempo".
Humanitarno vodstvo
"Ishod izbora u SAD-u ima ogroman značaj, s obzirom na neusporediv utjecaj koji Sjedinjene Države imaju, ne samo kroz svoju vojnu i gospodarsku moć, već i kroz svoj potencijal da s moralnim autoritetom vode na globalnoj sceni", kaže Martin Griffiths, veteran posrednik u sukobima, koji je donedavno bio podtajnik glavnog tajnika UN-a za humanitarna pitanja i koordinator za hitnu pomoć.
On vidi više svjetla ako Harris pobijedi i kaže da "povratak na Trumpovo predsjedništvo obilježeno izolacionizmom i unilateralizmom, nudi malo osim produbljivanja globalne nestabilnosti."
Ali ima i kritike za Biden-Harrisovu administraciju, navodeći njezino "oklijevanje" zbog pogoršanja situacije na Bliskom istoku.
Šefovi humanitarnih agencija opetovano su osudili Hamasov ubilački napad na izraelske civile 7. oktobra. Ali također su opetovano pozvali SAD da učini mnogo više kako bi okončao duboku patnju civila u Gazi, kao i u Libanu.
Biden i njegovi najviši dužnosnici neprestano su pozivali na dotok veće pomoći u Gazu, i ponekad su doista napravili razliku. Ali kritičari kažu da pomoći i pritiska nikad nije bilo dovoljno. Nedavno upozorenje da bi se dio vitalne vojne pomoći mogao smanjiti poguralo je odluku do nakon američkih izbora.
SAD je najveći pojedinačni donator kada je riječ o sustavu UN-a. U 2022. osigurao je rekordnih 18,1 milijardu dolara.
Ali u prvom Trumpovom mandatu ukinuo je financiranje nekoliko agencija UN-a i povukao se iz Svjetske zdravstvene organizacije. Drugi su se donatori trudili popuniti praznine – što je Trump želio da se dogodi.
Ali Griffths i dalje vjeruje da je Amerika nezamjenjiva sila.
“U vrijeme globalnog sukoba i neizvjesnosti, svijet čezne za SAD-om da odgovori na izazov odgovornog, principijelnog vodstva… Zahtijevamo više. Zaslužujemo više. I usuđujemo se nadati više.”
