Sjedinjene Američke Države i Izrael napali su Iran zajedno, u isto vrijeme. Međutim, kako rat ulazi u treću sedmicu, postaje jasno da te dvije zemlje imaju određene razlike u tome kako vide daljnji tok rata.
Kako bismo bolje razumjeli šta Izrael želi postići ratom u odnosu na ono što znamo o ciljevima administracije Donalda Trumpa, CNN je napravio razgovor s Danielom Shapirom, saradnikom Atlantic Councila, koji je bio američki ambasador u Izraelu tokom Obamine administracije, a također i zamjenik pomoćnika sekretara odbrane za politiku prema Bliskom istoku tokom Bidenove administracije.
Fokus obje zemlje
"Izrael i SAD imaju niz preklapajućih ciljeva, ali postoji i određeno razilaženje, koje se vjerovatno povećava kako vrijeme prolazi.
Obje zemlje su jasno fokusirane na slabljenje sposobnosti Irana da projicira moć i prijeti svojim susjedima. Fokusirali su se na slabljenje iranske protivzračne odbrane, zaliha balističkih raketa i lansera te kapaciteta za njihovu proizvodnju, kao i na dronove, mornaricu i ono što je ostalo od zračnih snaga.
Još jedno područje zajedničke zabrinutosti je nuklearni program i osiguravanje da Iran ne povrati pristup, niti iskoristi postojeći pristup visoko obogaćenom uraniju, te da se spriječi daljnje obogaćivanje koje bi moglo dovesti do stvaranja materijala za nuklearno oružje", rekao je on.
Objasnio je i gdje se njihovi ciljevi razilaze.
"I SAD i Izrael su u različitim trenucima i na različite načine izrazili nadu da bi iranski režim mogao oslabiti do tačke kada bi mogao pasti ili da bi se iranski narod mogao pobuniti i svrgnuti ga.
Iako je predsjednik u prvim danima rata govorio o nadi da je rušenje režima blizu, u posljednje vrijeme je tu temu stavio u drugi plan", naveo je on.
Čini se da je promjena režima prioritet za Izrael.
"Postavlja se stvarno pitanje da li je ovo rat za promjenu režima. Mislim da nema sumnje da bi Izrael želio nastaviti kampanju i nada se da će to dovesti do kraja režima, iz razumljivih razloga.
Oni se suočavaju s nepomirljivim neprijateljem koji je decenijama pozivao na njihovo uništenje, sponzorirao terorističke organizacije odgovorne za smrt mnogih Izraelaca i razvijao nuklearne i balističke sposobnosti kako bi ostvario tu viziju. Za Izraelce je razumljivo da žele vidjeti oslabljen Iran i iskoristiti trenutak koji bi mogao dovesti do promjene te realnosti", smatra Shapiro.
Rizik koji prijeti
SAD su manje jasne u svojim ciljevima.
"Međutim, Sjedinjene Države imaju vlastitu historiju ratova za promjenu režima, protiv kojih je predsjednik govorio i koje većina Amerikanaca ne podržava.
Postoji rizik da bi rat koji potraje još mnogo sedmica ili duže mogao biti izuzetno skup u američkim životima i resursima, te čak izazvati globalnu ekonomsku krizu, u kojoj još nismo, ali smo možda blizu. Također bi mogao iscrpiti američke vojne resurse i naštetiti strateškim interesima SAD-a u Indo-Pacifiku i Evropi, jednostavno zato što bi veliki dio sposobnosti bio potrošen na Bliskom istoku.
Promjena režima drugačije bi utjecala na Izrael i SAD.
"Zato vidim razilaženje interesa kako vrijeme prolazi. Čak i ako bi režim pao, taj scenario bi drugačije utjecao na svaku zemlju.
Sjedinjene Države bi morale rješavati posljedice haotične situacije nakon pada režima — moguće građanski rat u Iranu, nestabilnost koja bi se prelila na susjedne zemlje, pa čak i migracijske tokove koji bi mogli destabilizirati Evropu i saveznike u Zaljevu.
Dok bi SAD bile uvučene u rješavanje svih tih problema, Izrael bi bio zadovoljan samim padom režima i bio bi manje zabrinut zbog tih posljedica", objasnio je Shapiro.
Upitan da li SAD i Izrael imaju isti vremenski okvir za rat, odgovorio je:
"Mislim da će Izraelci željeti nastaviti duže, jer žele dodatno oslabiti režim i nadaju se da bi on mogao pasti. Predsjednik Donald Trump je bio vrlo nedosljedan i nejasan u vezi sa svojim ciljevima, pa samim tim i koliko dugo će trebati da se oni postignu. Situacija se dodatno komplikuje kako se razvija kriza u Hormuškom moreuzu.
Moguće je da bi predsjednik Trump mogao odmah proglasiti pobjedu, pozivajući se na značajno slabljenje iranskih vojnih kapaciteta. Ali nije sigurno da bi Iran prihvatio prekid vatre. Oni bi mogli nastaviti slati dronove u Zaljev, ispaljivati rakete na Izrael ili uznemiravati brodove u Hormuškom moreuzu dok ne dobiju uslove koje smatraju prihvatljivim.
Može li Izrael bez SAD?
Vrlo je moguće da će predsjednik Trump mnogo ranije nego što bi Izrael želio pokušati završiti ovaj rat. Da li će u tome uspjeti, drugo je pitanje, ali mislim da su ti vremenski okviri vjerovatno različiti".
Izrael nije samo u ratu s Iranom.
"Postoji još jedan element, Izrael ima povezan, ali odvojen plan u Libanu, gdje je Hezbollah napadao Izrael otkako je počeo rat s Iranom.
Libanska vlada i vojska nisu ispunile svoje obaveze iz primirja iz 2024. da razoružaju Hezbollah. Zato Izrael očigledno želi dodatno oslabiti Hezbollah i možda iskoristiti tu kampanju kao pritisak za diplomatski proces kojim bi libanska vlada preuzela odgovornost za njegovo razoružanje, pa čak i eventualno priznala Izrael.
To nije isti prioritet za američke interese, iako SAD žele vidjeti Hezbollah razoružan. Pretpostavljam da predsjednik Trump neće prigovoriti ako Izrael nastavi određene operacije u Libanu, čak i ako dođe do primirja s Iranom", rekao je on.
A može li Izrael nastaviti rat bez SAD?
"Ovo je vrlo integrirana kampanja s izuzetnim nivoom koordinacije između Izraela i SAD-a. Čak i da Izrael želi nastaviti sam, morao bi prilagoditi operacije jer više ne bi djelovao na isti način zajedno sa SAD-om.
Ali još važnije je političko pitanje: ako predsjednik Trump kaže „završavamo“, premijer Netanyahu vjerovatno nije u poziciji da mu prkosi i kaže: 'Mi ćemo nastaviti rat'.
Moguće je da će Izrael preći na strategiju koju naziva „kositi travu“, povremene vojne akcije kako bi se prijetnja držala pod kontrolom, bez stalnog velikog sukoba kakav postoji sada.
Govorio je i o riziku da se SAD uključe u sukob Izraela i Hezbollaha u Libanu.
"Ne mislim da Izrael traži američku vojnu intervenciju u Libanu niti da je ona potrebna. Ono što Izrael želi postići u Libanu može uglavnom učiniti sam", naveo je on.
Hoće li ekonomski šok smanjiti podršku Izraelaca ratu?
"Izraelci su općenito spremniji tolerirati takve poremećaje kako bi oslabili svog najvećeg neprijatelja. Većina njih svakodnevno čuje sirene i mora odlaziti u skloništa zbog balističkih raketa, pa su spremni mnogo podnijeti kako bi tu prijetnju okončali", istakao je, piše CNN.