Kongres Stranke demokratske akcije (SDA) je većinom glasova odlučio da Bakir Izetbegović bude izabran za predsjednika Stranke u mandatnom periodu 2023/2027. godina.
Osam delegata je glasalo protiv, a jedan je bio suzdržan.
S obzirom na to da je bio samo jedan kandidat za predsjednika SDA, delegati su se najprije izjasnili o prijedlogu Izborne komisije SDA.
Potom su prihvatili da se izbor predsjednika Stranke za naredni mandatni period obavi javnim glasanjem, odnosno aklamacijom.
Podnio izvještaj
Kako i dolikuje, novi-stari predsjednik podnio je opširan izvještaj članovima Kongresa čije pojedine dijelove prenosimo:
Dobrodošli na 8. Kongres SDA koji je uvijek svojevrsna proslava demokratije - pripreme za ovaj dan su trajale šest mjeseci, uključile su u rad i aktivnosti preko 2.000 članova rukovodstva SDA na svim nivoima - od mjesnih odbora do GO SDA, na današnji skup pozvano skoro 1.300 delegata sa pravom glasa.
Danas će najjača politička stranka u BiH odrediti svoje politike po svim bitnim pitanjima za narod i državu u mandatu koji je pred nama, i odabrati dio rukovodstva koji će te politike provoditi.
Iza nas je jos jedan težak četverogodišnji period u kom smo se nosili sa starim, hroničnim problemima koji su se intenzivirali, ali i sa novim problemima kakve nismo mogli ni zamisliti.
Recimo, sa COVID-19, pandemijom kakva ljudski rod pogađa jednom u sto godina i koja je u svom početku bukvalno presjekla kretanje i fizički kontakt ljudi, dramatično usporila svjetsku ekonomiju, donijela patnje i smrt desetinama miliona ljudi.
Suočili smo se i sa kulminacijom migrantske krize čije su rute kroz Bosnu i Hercegovinu usmjerene isključivo na područja u kojima većinski žive Bošnjaci:
Sa blokadama državnih institucija i udarima na državu i ustavnopravni poredak koje je predvodio SNSD.
Sa polublokadama i pritiscima koje je provodio HDZ.
Sa udruživanjem ovih dviju stranaka u pokušaju da jednu petinu osvojenih glasova i poslaničkih mandata pretvore u dvotrećinsku vlast i dominaciju kroz koju će zatim ishoditi promjene Ustava, izbornog zakona, sastava i načina funkcionisanja najbitnijih državnih institucija poput Ustavnog suda, Centralne izborne komisije, zavladati državnim RTV servisom, vitalno važnim sektorima poput energetskog i finansijskog.
Suočili smo se sa opstukcijama napretka BiH na njenom NATO i Evropskom putu, sa ignorantskim, paternalističkim i sve arogantnijim odnosom susjednih zemalja koje su prije tri decenije izvršile agresiju na BiH.
Sa neradom, ili lošim radom pravosuđa, koje sve manje zaslužuje da nosi to časno ime.
Suočili smo se sa neprincipijelnim udruživanjem domaćih i stranih faktora sa ciljem da se SDA komprimituje, oslabi i u konačnici izbaci iz procesa političkog odlučivanja u Bosni i Hercegovini, i da se na taj način dodatno oslabi bošnjački i probosanski politički faktor.
Bio je to kombinovani udar, pomno pripremljen i koordiniran, praćen intenzivnom negativnom medijskom kampanjom, u kom su konstruisane afere, pokretani sudski procesi, hapšeni i osuđivani vrijedni kadrovi SDA, poništavane diplome i doktorati, suspendovan Ustav FBiH, korištene „crne liste“ i sankcije bez pravog razloga i uvjerljivog argumenta.
Takva kampanja služila je kao alibi da se najjača stranka, ubjedljivi pobjednik izbora, i stranka koja u najvećoj mjeri artikuliše političke interese Bošnjaka, pod svaku cijenu izbaci iz vlasti. Kada ništa od toga nije pomoglo, odlučili su se za nezapamćen presedan – da suspenduju Ustav na jedan dan.
Teško je nositi se sa kompleksnim teretom kojem sam samo ocrtao konture, naročito ako su vam ruke vezane državnim ustrojem kreiranim u Dejtonu. Taj ustroj sputava snagu patriotskog, probosanskog bloka čija je okosnica Stranka demokratske akcije.
Unatoč svemu, SDA se uspješno nosila sa svim navedenim problemima. Je li ponekad bilo grešaka? Naravno da jeste, bezgrešni ne postoje, ali SDA nije napravila nijedan korak unazad, ni u čemu nije popustila.
Napravljeni su samo koraci naprijed. Neki skromni, neki značajni, ali nijedan na štetu države i naroda.
SDA je davala odgovore na sve pomenuto kroz intenzivan rad svojih organa i jaku reprezentaciju kadrova u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.
Ni korona nas nije usporila. U tim teškim okolnostima smo reorganizovali press službu, unaprijedili našu unutarstranačku komunikaciju digitalnim kanalima, ali i ukupnu komunikaciju prema javnosti. Ostvarivali smo svakodnevni kontakt kroz saopštenja za javnost, kao i tekstualne i video sadržaje koje smo upućivali rukovodstvu i članstvu SDA. Objavili smo 393 saopštenja za javnost i uputili preko hiljadu linkova mailom i SMS porukama. Naši kadrovi postali su mnogo aktivniji u medijima i na društvenim mrežama.
Udari SNSD-a
Pokušaji realizacije SNSD-ove Deklaracije o samostalnom RS-u iz 2015. godine su u ovom mandatu snažno intenzivirani i doživjeli svoj vrhunac.
Pokušaj da se razvlasti država Bosna i Hercegovina, da se njene ovlasti i imovina prenesu na entitet se odvijao izglasavanjem niza protivustavnih odluka od strane Narodne skupštine RS-a.
Prva takva odluka u ovom mandatu se odnosila na poljoprivredno zemljište koje se pokušalo Zakonom o poljoprivrednom zemljištu pretvoriti u vlasništvo RS.
Slijedio je Zakon o šumama RS, Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, a 13. decembra 2021, NSRS je usvojila Deklaraciju o ustavnim principima te četiri Zaključka o prenosu nadležnosti i izlasku RS-a iz državnog pravosuđa, sistema indirektnog oporezivanja, sigurnosti i odbrane uz formiranja entitetskih agencija. Planirano je raspuštanje Oružanih snaga i uspostava vojske RS-a.
Pravni savjet SDA je kreirao sadržaj apelacija koje su zatim, putem ovlaštenih predstavnika u PSBiH ili u Vijeću naroda RS-a, upućeni Ustavnom sudu BiH.
Za sve pobrojane odluke i zakone donesene u NSRS je Ustavni sud na osnovu naših apelacija utvrdio da nisu u skladu sa Ustavom BiH i proglasio ih nevažećim.
Nakon izbora 2018. ispravno smo procijenili u kom smjeru će ići politike SNSD-a, i pripremili se za scenarij koji je uslijedio. U izboru ministarstava i agencija smo se odlučili za ona koja nam omogućavaju odbranu mira, stabilnosti, pozicije i ugleda države u svijetu.
Preuzeli smo sektore odbrane, sigurnosti, vanjskih poslova, Obavještajnu službu, u Federaciji jačali namjensku industriju.
Procijenili smo da politika popuštanja i ustupaka u odnosu na Milorada Dodika i njegove namjere nije dobar odgovor.
Suprotstavljali smo mu se i uporno tražili od PIC-a, OHR-a, bh. pravosudja da mu se i oni suprotstave, da rade ono što im je mandat i obaveza.
I na kraju su mu se suprotstavili. Visoki predstavnik je odlučio da zaštiti državnu imovinu, ustavnopravni poredak, autoritet Ustavnog suda i autoritet OHR-a.
U ovoj godini je tri puta upotrijebio Bonske ovlasti kako bi ukinuo odluke NSRS-a kojima se pokušala preuzeti nepokretna imovina, zabraniti rad Ustavnog suda BiH i spriječiti djelovanje OHR na teritoriji RS-a.
Donio je izmjene Krivičnog zakona BiH kojima će se ovakvi napadi na Dejtonski mirovni sporazum i ustavni poredak zemlje tretirati kao krivično djelo.
I bh. tužilaštvo se konačno odlučilo na akciju, podiglo je optužnicu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića zbog neizvršavanja odluka Visokog predstavnika. Milorad Dodik bi se u ponedjeljak konačno trebao pojaviti na saslušanju u Sarajevu.
Na politike koje dolaze od Dodikovog režima se moralo se odgovarati odlučno i sa upornošću. I to je dalo rezultat - Valentin Inzko je nametnuo Zakon o zabrani negiranja genocida nakon višegodišnjeg upornog ponavljanja zahtjeva da to uradi, uklonjena je Crkva u Konjević Polju nakog 25 godina upornog insistiranja, Ustavni sud je donio niz sudbonosno važnih odluka, u ovom, ali u ranijim mandatima - ali je to uradio tek nakon podnesenih apelacija. Skoro sve je koncipirala SDA.
Činili smo sve sto je našoj moći da popravimo položaj Bošnjaka i Hrvata u RS-u.
Nema mjesta u RS-u, a i u Federaciji BiH u kojoj ministarstvo predvodjeno Edinom Ramićem nije pružilo potrebnu pomoć povratnicima. Budžet ovog ministarstva je na insistiranje SDA u posljednjim godinama udvostručen.
U toku je akcija pokrenuta od udruženja žrtava i povratnika koja treba rezultirati procentualnim upošljavanjem Bošnjaka i Hrvata u policijskim strukturama u RS.
Taj procenat je trenutačno trostruko manji od kvota zagarantovanih Ustavom. Naravno, isto pravo imaju i Srbi koji žive u Federaciji. Toj akciji dajemo snažnu podršku i na njoj ćemo istrajati.
O HDU-z i HNS-u
Hrvatski narod većinom živi izmiješan sa Bošnjacima. Zato je odnos HNS-a i probosanskih stranaka veoma bitan za funkcionisanje države, a naročito Federacije. Činili smo sve da HDZ efikasno sarađuje sa SDA u korist države BiH, i da se sto manje upušta u štetna partnerstva sa SNSD-om.
Bilo je kvalitetne saradnje na nivou operativne vlasti u Federaciji i kantonima, ali je, nažalost, bilo i destrukrivne saradnje HDZ/SNSD na štetu države Bosne i Hercegovine, u funkciji stvaranja pritiska na Bošnjake i probosanske stranke kako bi se ishodili dodatni ustupci u korist HDZ-a.
HDZ je pune četiri godine blokirao implementaciju izbornih rezultata iz 2018., a zatim pokušao da onemogući održavanje izbora 2022. sprječavajući usvajanje državnog budžeta. Tek intervencijom OHR-a su osigurana sredstva u budžetu neophodna za finansiranje izbora.
HDZ je u dogovoru sa SNSD-om podrivao poziciju Ustavnog suda BiH, poziciju Visokog predstavnika, verbalno promovirao evropski put BiH, a zajedno sa SNSD-om obarao zakone čije usvajanje je bilo uslov za dobivanje kandidatskog statusa.
Podrivanje OHR-a i Ustavnog suda koji posjeduju najefikasnije mehanizme za odbranu ustavnopravnog poretka u BiH je akt koji nije trebao HDZ-u.
U percepciji bh. patriota to ih je definitivno svrstalo na stranu koja pravi probleme državi. Pritisak koji su time kreirali nije donio ništa - SDA nije popustila pod pritiscima, u nizu pregovora o izmjenama Izbornog zakona smo dosljedno ostali uz istinsku implementaciju suštine presuda Evropskog suda za ljudska prava koje ne preferiraju etnički princip i na liniji su jačanja gradjanske države.
Uspjeli smo ipak da zajednički iznađemo rješenje za Mostar u kom su u decembru 2020. održani Lokalni izbori, prvi nakon 12 godina.
HDZ se nakon svega okrenuo i protiv SDA i upustio u eksperiment koaliranja sa Ijevičarskim strankama. Laviranja i promjene partnera koje HDZ ponavlja decenijama, a naročito saradnja sa onima koji prave probleme Bosni i Hercegovini, je nanijela štetu svima, a naročito bh. Hrvatima.
Međunarodna zajednica
Parlamenti SAD-a i EU-a, međunarodni sudovi, svi oni koji djeluju na nivou zaštite standarda i principa su uvijek bili uz Bosnu i Hercegovinu.
Rezolucijma Evropskog parlamenta, američkih senatora, izglasavanjem Zakona o BiH u Predstavničkom domu američkog Kongresa i nizom drugih dokumenata, data je puna podrška našoj zemlji, njenom euroatlankom putu, evropskim demokratskim standardima, jasno i precizno su definisani problemi i označeni krivci koji pokušavaju destabilizirati BiH, zatražene konkretne akcije protiv njih.
Međunarodni sudovi su sudili pravično. Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove donio je važne pravosnažne presude ratnim zločincima Ratku Mladiću, te Stanišiću i Simatoviću.
Evropski sud za ljudska prava donio je također veoma važnu presudu po apelaciji Slavena Kovačevića, koja će, zajedno sa prethodnim presudama, morati biti osnov u svim narednim pregovorima o izmjenama Ustava i Izbornog zakona.
Vlade su redovito manje principijelne, teško se odlučuju za sankcioniranje onih koji destabiliziraju i koče napredak BiH. A i kada se odluče, onda su to neefikasne i blage sankcije.
Diplomate na terenu, pregovarački timovi koji dobiju zadatak da iznađu rješenja kojima ce sačuvati mir i stabilnost, a pri tome ne izazvati turbulencije, pobune i nove angažmane vlada koje ih šalju, najmanje su principjelni.
Oni idu linijom manjeg otpora, sa što manje rizika, traže najslabiju kariku, pritiskuju one kojima treba angažman medjunarodne zajednice, PIC-a, OHR-a, zemalja potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma. Pregovori u Neumu kojima je završen višegodišnji ciklus pregovora o izmjenama Ustava i Izbornog zakona, a zatim odluke OHR-a kojima je Izborni zakon mijenjan na sami dan izbora, a Ustav FBiH suspendovan na jedan dan kako bi se zaobišao potpredsjednik FBiH koji predstavlja Bošnjake, su ekletantan primjer takvog odnosa.
Malo, nedovoljno je učinjeno protiv strane koju predvodi Milorad Dodik i koja vodi zemlju u blokade i sukob. Istovremeno, učinjeno je sve da se preferira i pomogne HDZ.
Ako nije išlo "milom", pokušajima da mi sami tokom neumskih pregovora potpišemo nepravična rješenja, urađeno je to "silom", primjenom Bonskih ovlasti, intervencijama na Ustav i Izborni zakon bez presedana. I učinjen je nevjerovatan napor da se iz vlasti ukloni SDA, da se unutar probosanskog bloka kreira alternativa koja će praviti ustupke, kompromise, koja će popuštati.
Bez obzira na cijenu, ponovo bih u istim okolnostima postupio isto – ne bih stavio svoj potpis na rješenja koja će dugoročno nanijeti štetu interesima ove zemlje, jer želim i danas, kao i svaki put pred vas i sve građane koji vole ovu zemlju, izaći čistog obraza.
SDA je svjesna uloge međunarodne zajednice u BiH, naročito uloge Vašingtona i Brisela, i zahvalna je na svemu što čine za BiH. Uložit ćemo napor u popravak odnosa, bez suvišnih emocija.
Ustupaka na račun države Bosne i Hercegovine neće biti. Niti će ih napraviti SDA, niti ćemo dozvoliti da ih napravi "kooperativnija alternativa". Jer, mandati i ljudi dolaze i prolaze. Mi kratko trajemo. I predsjedici i ambasadori.
A Bosna i Hercegovina traje 1.000 godina i mora nastaviti da traje i kad nas više ne bude. Njen državni ustroj ne smije biti oslabljen i doveden u pitanje zarad par godina bilo čije vlasti.
Probosanski blok
Stranke čije politike nemaju nikakvu alternativu u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, njen multietnički sastav i budućnost unutar euroatlantskih asocijacija, dobivaju dominantu podršku glasača koja se efektuira kroz 60% poslaničkih mjesta u Predstavničkom domu PSBiH.
Ova jasna većina nije dovoljna da se BiH ubrzano preustroji na ispravan način, ali je dovoljna da se zaustavi pogrešan preustroj, da se ostvari stabilnost u zemlji i pozitivni procesi ubrzaju.
SDA uporno, iz mandata u mandat poziva sve probosanske stranke na stvaranje političkog fronta kome prioritet neće biti vlast, podjela fotelja, u kom će participirati svi, i veće i manje stranke, u korist manjih. Prioritet mora biti stabilizacija prilika u zemlji i ubrzanje pozitivnih procesa.
Ponude nažalost nisu prihvaćene, ni 2018., ni 2022. godine. Napravljen je manji iskorak sa formiranjem Pokreta za državu u kom su okosnica bili SDA i SDP i koji je zajednički nastupio u RS-u. Odziv glasača je bio solidan, ali se Pokret uskoro raspao u borbi utjecajnih pojedinaca za pozicije.
Dio probosanskih stranaka se ujedinio protiv SDA, prvo u „Šestorke“, pa u „Jedanaestorke“, pa „Osmorke“, a sad se sve svelo na „Trojku“.
U normalnim okolnostima bi ovaj proces bio normalan i prihvatljiv - nadjačavanjem najjače probosanske stranke se otvara mogućnost za jedanaest drugih, manjih.
Ali u okolnostima u kojima se BiH nalazi, okolnostima koje se nastavljaju usložnjavati i prijete tegobnim scenarijima, podjela probosanskog bloka na način da se iz njega izbaci najjača i najiskusnija stranka, a da se krene servilno prema SNSD-u i HDZ-u zavaravajući i sebe i narod kako se "Dodik promijenio", kako "SDA nije znala sa SNSD-om, HDZ-om, međunarodnom zajednicom", sa ustupcima koji slabe poziciju Bošnjaka i probosanskog faktora, sa namjerom i obećanjima da će se napraviti koncesije koji će trajno oslabiti državu i njene institucije - to nije put, i to sve više dobiva obrise izdaje države i naroda zarad kratkoročnog političkog interesa.
Od naših poziva na jedinstvo probosanskog bloka nećemo odustati. Stvari se polako pokreću u pravom smjeru. Loše, servilne i štetne politike „Trojke“ postupno i spontano kreiraju alternativu - istinski probosanski blok.
On je za sada u opoziciji, ali raste i preuzeće vremenom ulogu pozicije. Postupno, na lokalnom, kantonalnom, a zatim i federalnom i državnom nivou. Stranke „Trojke“ su izdale vlastite principe, obećanja koja su godinama davali, izdali su dignitet i očekivanja vlastitih birača, izgubile obraz ne reagujući adekvatno na Dodikovo psovanje genocida na sastanku u Konjicu. Zato ih napuštaju dojučerašnji partneri, vlastiti kadrovi, narod. Zato se svađaju i među sobom.
Omogućili su SNSD-u četvrtog delegata u Domu naroda PSBiH, a zatim im predali sigurnosni i finansijski sektor na nivou države, uključujući UIO, pristali na projekat Istočne gasne interkonekcije bez usvajanja državnog zakona o gasu, dok su Južnoj interkonekciji, koja smanjuje ovisnost o ruskom plinu dali samo načelnu podršku.
HDZ-u su prepustili kompletan sektor izgradnje saobraćajne infrastrukture – kadrovi ove stranke kontrolišu ministratsvo prometa, Autoceste FBiH i Ceste FBiH, prepustili su im Fond za zaštitu okoliša iz kojeg su ukolini mostarskog heroja Esada Humu, Agenciju za državnu službu, dali im punu kontrolu nad BHANSA-om itd...
Pripremaju se da u Ustavni sud BiH imenuju kandidata bliskog HDZ-u koji nema nikakvog iskustva u pravosuđu, a pokrenut je i udar na Centralnu izbornu komisiju koja bi se ponovo mogla naći pod kontrolom sprega SNSD-HDZ, na način da se imenovanje članova CIK-a potvrđuje u Domu naroda PSBiH.
Ne znamo kakve su sve koncesije obećali HDZ-u i SNSD-u u vremenu sklapanja koalicija, i šta planiraju sa RTV sistemom, sa Izbornim zakonom, sa državnom imovinom, sa Ustavnim sudom, ali znamo da svaki od ustupaka nosi nepopravljive štete po državu BiH, i da mora biti zaustavljen od strane istinskog, patriotskog dijela probosanskog bloka.
Vlast na državnom nivou funkcioniše samo onda kada to treba SNSD-u, u Federaciji BiH onako kako odgovara HDZ-u. U kantonima vlade dobro rade samo tamo gdje je SDA sa partnerima u vlasti, u TK, SBK, USK... „Trojkina“ vlada u Ze-Do kantonu već se raspala, i SDA će i tu preuzeti vlast. U Sarajevskom kantonu vlada je raspuštena. U kantonima gdje se HDZ nešto pita ni godinu nakon izbora nemamo nove kantonalne vlade.
Euroatlantske integrecije
SDA je učinila sve sto je bilo u moći naših kadrova da se naprave značajni iskoraci na putu euroatlantskih integracija u proteklom mandatu. Nismo dopustili da se nakon izbora 2018. godine formira novi saziv Vijeća ministara dok Milorad Dodik nije pristao da se u sjedište NATO u Briselu dostavi prvi Program reformi BiH, i time aktivira MAP, odnosno Akcioni plan za članstvo BiH u NATO savezu.
Uložili smo trud i na ispunjavanju 14 prioriteta Evropske komisije koji su bili preduslov za dodjelu statusa kandidata BiH za članstvo u EU. Evropska komisija je zatim spustila obim prioriteta na usvajanje par bitnih zakona, ali ni to SNSD i HDZ nisu htjeli ispuniti - čuvali su taj adut za pregovore oko formiranja vlasti. I pristali tek kada je „Trojka“ pristala na ustupke koji su samo djelomično poznati javnosti.
„Trojka“ je 29.novembra 2022, potpisala je koalicioni sporazum sa HDZ u kom se pominje implementacija presude Ljubić, reforma Javnog RTV servisa i reforma OSA-e.
Dva dana kasnije, 1. decembra zastupnici SDP-a su pomogli SNSD-u da dobije ključnog, četvrtog delegata u Domu naroda PS BiH. Nakon ova dva ustupka, 15. decembra je Bosni i Hercegovini dodijeljen status kandidata za članstvo u EU.
