Povodom Izvještaja o radu i finansijskom poslovanju za 2023. godinu Javne ustanove Memorijalni centar Sarajevo povela se žustra rasprava na sjednici kantonalne skupštine.
Naravno, o izvještaju je bilo najmanje riječi, više se pričalo o - partizanima, četnicima, fašistima, Igmanskom maršu... baš ono što je "prioritet" za građane Sarajeva.
"U Drugom svjetskom ratu, od mog dede brat je dobio Titovu spomenicu kao prvoborac, bio je jedan od ljudi koji je ušao u Sarajevo sa 17. muslimanskom.
Ratni zločini
Kasnije su oni otišli dalje. Šestog aprila je ušla neka druga jedinica, napravila ovdje ogromne ratne zločine u Sarajevu - partizanska, i napravila je ratne zločine koji nisu presuđeni jer su oni pobijedili u ratu", rekao je SDA-ov zastupnik Haris Zahiragić.
Nadovezujući se na to, podsjetio je "da smo poslije toga slavili ofanzive tuđe vojske i slavili mitove od tih borbi", te dodaje da te bitke nisu bile ni mitske ni hrabre kao što su one Armije Republike BiH.
Rekao je da nemamo filmova o našim herojima. Potom je počeo nabrajati koji su skupštinski zastupnici bili u Armiji RBiH.
Replicirao mu je SDP-ov Samir Avdić, naglasivši da je partizanski pokret bio antifašistički.
Odgovorio mu je Zahiragić koji je rekao da su partizani bili antifašisti, ali i da su pravili ratne zločine nad bošnjačkim stanovništvom.
Spomenuo da je u toj vojsci bio i Ratko Mladić i slični.
Pravili filmove
"Pohvalio sam komuniste koji su pravili filmove o svojim zbjegovima, onda predlažem da i mi pravimo filmove o svojim pobjedama", zaključio je Zahiragić.
Jasmina Šaljića, zastupnika Stranke za Bosnu i Hercegovinu, mučilo je pitanje kakvu ulogu ima Fond Memorijala u predstojećoj organizaciji obilježevanja godišnjice Igmanskog marša, hoće li Fond finansijski podržati tu manifestaciju, da li su ljudi iz Fonda uključeni u organizacioni odbor....
"Ja želim da mi dostojanstveno obilježimo tu manifestaciju, tad nam dolaze gosti iz drugih republika bivše zajedničke države.
Ja sam prošle godine govorio o tome na tom odboru, mislio čak i da pošaljem dopis, da to bude na najvišem mogućem nivou i da sve zastave i obilježja koja nemaju nikakve veze sa periodom iz 1941-1945. budu uklonjene.
Kao što je bila fotogafija Njegoševe zastave, kralja Nikole, trobojke iz 1992. godine koja nas je držala pod opsadom, stvorila Vojsku RS, to nisu bili antifašisti", poručuje Šaljić i dodaje da će "građani ispratiti sve i neće dozvoliti ništa što nervira građane Sarajeva".
I njemu je replicirao Avdić, naglasivši da je Mirsad Ćatić - Čuperak, predsjednik SABNOR-a (Savez antifašističkih boraca narodnooslobodilačkog rata) Kantona Sarajevo, proslavljeni bh. ratni komandat.
"Svako ko ima obraza da takvog čovjeka optuži za bilo šta što je promoviranje bilo čega što se protivi našoj kulturi sjećanja, treba da se zapita šta mu se dešava u glavi", rekao je Avdić, dodajući da redovno učestvuje na manifestaciji na Igmanu, kao i pripadnici boračkih organizacije i da ne treba širiti takve neistine i dezavuirati javnost.
"Ukoliko to nekome ideološki smeta, bujrum, gore sam", poručio je Avdić.
"Doprinos" ovoj raspravi, dao je i drugi SDA-ovac Faruk Kapidžić koji kaže da nije protiv obilježavanja Igmanskog marša, ali da nas je, s druge strane, "to isto napalo".
"Ta ista JNA koja je premarširala igman 1943. nas je 1992. napala i Fond Memorijala dolazi u koliziju, šta obilježavati, čime se baviti.
Ako je to sjećanje na našu borbu, ne može se baviti 1941/1945., jer je ta nas JNA napala", rekao je Kapidžić, koji kaže da "Fond Memorijala ne mora biti organizator Igmanskog marša".
