RAZORNA MOĆ PRIRODE

Šta je tsunami, kako nastaje i zašto može biti opasan?

Tsunamiji se mogu pojaviti u bilo koje doba godine, ali su češći tokom zime

Zemljotres je izuzetno neugodno iskustvo jer dolazi naglo, a može imati izuzetno razorne posljedice. No, u nekim područjima uz potres često dolazi i do pojave tsunamija koji može biti jednako ili čak i više razoran od samog potresa. Ali, šta je to tačno tsunami i kako nastaje?

Sama riječ tsunami dolazi iz japanskog jezika i označava "talas u luci". I zapravo veoma dobro opisuje šta to tačno tsunami jest. Službeno, tsunami je morski talas (ili više njih) velikih amplituda, koji su uzrokovani potresom, erupcijom vulkana ili drugim atmosferskim poremećajima.

Iako se mogu pojaviti bilo gdje u svijetu, najčešće ih se bilježi u Tihom i indijskom okeanu, područjima u kojima se nalazi velik broj tektonskih rasjeda i koja su potresno veoma aktivna.

Tsunamiji se mogu pojaviti u bilo koje doba godine, ali su češći tokom zime.

Zašto dolazi do tsunamija?

Najčešći uzrok tsunamija je potres kad dolazi do naglog pomicanja morskog tla, što pak dovodi do pojave velikih talasa na površini okeana.

Baš kao i potresni talasi tsunami se širi veoma brzo. Prema naučnicima, tsunami talas može dostići brzinu i od 800 kilometaa na sat. Na otvorenom moru, iako se mogu osjetiti, talasi tsunamija često su niski, a svoju pravu snagu i veličinu pokazuju dolaskom bliže obali gdje je dubina manja. Tada dolazi do usporavanja samog talasa i povećanja njegove amplitude. Što je dubina mora blizu obale manja, to je visina talasa veća. Tako nije rijetkost da tsunamiji dosežu visinu od nekoliko desetaka metara.

Velika snaga = velika šteta

Zbog svoje visine i snage mogu uzrokovati veliku štetu na infrastrukturi i građevinama, kao i ugroziti brojne ljudske živote.

Upravo su tsunamiji uzrokovali neke od najgorih katastrofa u historiji. U posljednje vrijeme najpoznatiji tsunami zabilježen je u Indijskom okeanu 2004. koji je bio posljedica podmorskoga potresa 26. decembra 2004. magnitude 9,15 po Richteru, zabilježenog nedaleko od otoka Sumatre. Smatra se da je taj tsunami usmrtio oko 275.000 ljudi i nanio velike štete na području od Indonezije sve do Somalije u Africi.

Nakon tog potresa pokrenuta je inicijativa za stvaranje mreže senzora koji bi upozorili cijelo to područje o nadolazećem tsunamiju i na taj način barem smanjili broj ljudskih žrtava.

Još je jedan tsunami u posljednje vrijeme ostao zapamćen po svojoj jačini. Radi se o tsunamiju koji je pogodio Japan 11. marta 2011. godine nakon potresa jačine 9 po Richteru te izazvao smrt više od 20.000 ljudi. No, puno je poznatiji zbog štete koju je izazvao u nuklearnoj elektrani Fukushima Daiichi, a zbog čega je došlo do gašenja sistema hlađenja reaktora, njihovog pregrijavanja i ispuštanja u atmosferu značajne količine radioaktivne pare. Zbog razmjera štete i njenih posljedica, taj je incident u nuklearnoj elekrani okarakteriziran kao nuklearna nesreća te je elektrana zatvorena.

Možemo li se zaštititi od tsunamija?

Postoji cijeli niz načina na koji je moguće zaštititi se od tsunamija.

Jedan je mreža senzora koja signalizira pojavu i približavanje tsunamija nekom području, što omogućuje stanovnicima da se evakuiraju iz ugroženih na viša područja te tako smanje rizik od ljudskih žrtava.

Naučnici ispituju i mogućnost izgradnje odbrambenih brana na obali koji bi smanjili snagu udara tsunamija i tako smanjili materijalne štete i ljudske žrtve.

No, najsigurnije je naučiti prepoznati znakove pojave tsunamija.

Kako prepoznati dolazi li tsunami?

Osim službenih upozorenja koja mogu stići nakon snažnog potresa, dobro je znati prepoznati znakove potencijalnog tsunamija ako niste na području koje je direktno pogođeno potresom.

Naglo povlačenje vode. Ako vidite da se voda na obali iznenada povlači, to može biti znak da se približava tsunami. Pri tome ne mislimo na povlačenje kakvo viđamo prilikom izmjene plime i oseke, već naglo povlačenje vode u nekoliko desetaka metara.

Udarni talas. Velik broj onih koji su poginuli 2004. godine, poginulo je jer su ostali na obali snimati veliki udarni talas koji se pojavio na horizontu. Ako vidite veliki talas koji se približava obali, visine i do 30 metara, to može biti tsunami. Napustite obalu što prije i potražite viša područja.

Zvuk. Tsunamiji mogu stvarati zvukove koji podsjećaju na tutnjavu ili grom. U kombinaciji s udarnim talasom na horizontu, vjerojatno se radi o tsunamiju.

Ako vidite bilo koji od ovih znakova, odmah se udaljite od obale i potražite sigurno mjesto, piše Zimo