Trenutno je u žiži javnosti i političkih elita BiH tema promjene izbornog zakona države. S tim u vezi je danas u Sarajevu održan sastanak američkog izaslanika za Zapadni Balkan Matthewa Palmera i izvršne direktorice za Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angeline Eichhorst sa liderima političkih partija u Bosni i Hercegovini.
Nakon sastanka, lider SDA Bakir Izetbegović je otkrio da je vrlo vjerovatno da će izmjene Izbornog zakona biti u skladu sa Fuleovim modelom.
"Mi smo se približili da se ostvare rješenja, kroz Aprilski paket, kroz Fuleov model, kroz ranije pregovore, sad je potrebno donositi odluke. Jedan ogroman put je iza nas. Tako da imamo približene stavove, treba nešto spremnosti, nešto hrabrosti da se naprave iskoraci, da svako da neku koncesiju da napravimo rješenje dobro za Bosnu i Hercegovinu", rekao je Izetbegović.
Lider HDZ-a Dragan Čović je nakon razgovora sa Palmerom i Eichhorst također bio vrlo optimističan i zadovoljan te je izjavio da se u "relativno kratkom periodu može doći do rješenja".
No, šta je zapravo taj Fuleov model kojim su zadovoljni Čović i Izetbegović?
Komplikovano rješenje koje nije prihvaćeno
Štefan Fule je češki diplomata i bivši zvaničnik EU koji je kao komesar za susjedstvo i proširenje EU prisustvovao razgovorima o Izbornom zakonu 2014. godine.
Fule je tom prilikom iznio svoj prijedlog o izboru članova Predsjedništva BiH sa teritorije Federacije na principu pozitivne diskriminacije koja postoji u Belgiji.
Naime, Fuleov model podrazumijeva da bi drugi član Predsjedništva BiH iz Federacije bio onaj koji bi dobio najviše glasova u kantonima u kojima prvi - izabrani - član kolektivnog šefa države - nema više glasova.
Drugim riječima ako bi jedan kandidat npr. pobijedio u Tuzlanskom, Sarajevskom ili Zeničkom kantonu, automatski bi ispao iz utrke u kantonima sa većinskim hrvatskim stanovništvom.
Taj model su svojevremeno odbili i SDA i HDZ. No, prema zadnjim izjavama Izetbegovića, čini se da se taj model vratio na sto.
Treći entitet upakovan u presudu Sejdić-Finci
Saradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina Bodo Weber u martu je izjavio da smatra kako Fuleov model nije dobro rješenje za BiH. Te da je to zapravo proces trećeg entiteta upakovan u implementaciju presude Sejdić-Finci.
"Dakle oni bi trebali biti dio sveobuhvatnog procesa promjene ustava. Kriv je bivši komesar za proširenje Stefan Füle koji je prije decenije prihvatio HDZ-ovu igru da se ispod 'implementacije presude Sejdić-Finci' spakuje projekt trećeg entiteta kao platforma za pregovore s Europskom unijom", rekao je tada bio Weber
