Na najavljeno usporavanje ekonomskih aktivnosti u godini koja je pred nama gleda se s posebnim oprezom. Jednim dijelom zbog opasnosti od pojave recesije na evropskoj razini, a time i u BiH.
Bh. ekonomija je usko povezana s kretanjima na evropskim tržištima. Dok s druge strane pojava recesije znači kako bi konačno moglo doći do pada inflacije. "Kvaka" je u dužini razdoblja usporene ekonomske aktivnosti. Ekonomski stručnjaci nadaju se kako će to trajati što kraće. Te kako bi bilo idealno ako bi sredinom iduće godine došlo do stabilizacije ekonomskih prilika.
Procjene za narednu godinu
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) objavila je nedavno drugi krug projekcija ključnih makroekonomskih varijabli za razdoblje od 2022. do 2024. U projekciji je vidljivo kako nas iduće godine očekuje usporavanje rasta ekonomije. Kao i lične te državne potrošnje, ali i konačni pad inflacije.
Večernji list imao je uvid u dokument Centralne banke, a u kojemu se navodi da se u Evropskoj uniji očekuje značajno usporavanje ekonomske aktivnosti u 2023. Posljedično, projekcija ekonomske aktivnosti u BiH u 2023., zbog očekivanog pada strane potražnje, također je revidirana naniže, do razine od 0,9%.
Pod pretpostavkom slabljenja, ali ne i potpunog iščezavanja inflatornih pritisaka u zemlji, rast realnog BDP-a u 2024. projiciramo na 1%. U tablici je vidljivo kako se u 2023. očekuje i smanjenje lične, ali i državne potrošnje. Kada je riječ o inflaciji u ovoj godini, negativni rizici na povećanje inflacije, na koje su upućivali u prvom krugu projekcija, u 2022. godini su se materijalizirali. O čemu su izvještavali u svakom krugu brzih procjena inflacije.
Inflatorni pritisci
U srednjem roku Centralna banka očekuje ustrajnije inflatorne pritiske. Projicirana je inflacija od 14,4% u tekućoj godini te usporavanje u sljedeće dvije godine. U projekcijama je vidljivo kako bi inflacija u idućoj godini mogla pasti na 6,1%, dok bi u 2024. došlo do dodatnog pada na 3%. Međutim, iz Centralne banke ne očekuju da će se inflacija vratiti na višegodišnji prosjek, zabilježen prije 2022., u srednjem roku. Kada je riječ o pokazateljima za ovu godinu, vidljivo je kako je domaća ekonomija ponovno zabilježila solidne rezultate.
Prema aktuelnoj projekciji, u 2022. očekuje se rast realne ekonomske aktivnosti od 4,1%, što je za čak 1,34 postotna boda više od majske projekcije. Korekcija je, objasnili su iz Centralne banke, velikim dijelom temeljena na već realiziranoj ekonomskoj aktivnosti za prvu polovinu godine (rast od 5,9% na godišnjoj razini).
Službeni statistički podaci za prvo polugodište upućuju na rekordan rast izvoza u prvoj polovini 2022., rast investicija od 24% na godišnjoj razini u istom razdoblju te rast lične potrošnje unatoč visokoj inflaciji. Svi ti faktori rezultirali su revidiranjem prethodne projekcije naviše, objašnjavaju iz Centralne banke. Navode pritom i kako je sličan trend ekonomske aktivnosti naših glavnih trgovinskih partnera u srednjem roku. Što značajno utječe na neke od glavnih komponenti nacionalnih računa u BiH, prvenstveno neto izvoza.
Usporavanje ekonomskih aktivnosti
No, kao što je vidljivo, u idućoj godini doći će do usporavanja ekonomskih aktivnosti. A kako je vidljivo iz tablice projekcija, i do usporavanja vanjske trgovine, odnosno izvoza, ali i uvoza. Očekivano usporavanje ekonomskih aktivnosti u idućoj godini, a što je posljedica borbe protiv inflacije, imat će posljedice i kada je riječ o razini izravnih stranih investicija.
Zbog svega navedenoga, od posebnog je značaja imati jasno zacrtane mjere ekonomskih politika na svim razinama BiH. Kao i koordinirano djelovanje kako bi se ekonomija pripremila na očekivani pad. Ali istodobno i zadržala proizvodnja na razini koja će omogućiti lakši te brži izlazak iz krize u drugom dijelu iduće godine.
