"NATO u punoj mjeri podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Mi smo budni i nastavljamo vrlo pažljivo pratiti situaciju", rekao je jedan glasnogovornik NATO-a u izjavi za njemački list " Die Welt", prenosi DW.
Po njegovim riječima bi nastavak ruskih destabilizirajućih postupaka potkopao sve napore za deeskalaciju napetosti u skladu sa sporazumom o prekidu vatre koji je uz posredništvo Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OESS) postignut sredinom 2020. godine.
Saveznici su zabrinuti
Zapadni saveznici su se već sastali 1. aprila u okviru skupa 30 ambasadora NATO-a kako bi razmijenili mišljenja o trenutnoj sigurnosnoj situaciji na području Crnog mora, rekao je glasnogovornik. Po njegovim riječima "saveznici dijele zabrinutost zbog velikih vojnih aktivnosti Rusije u Ukrajini i oko nje." Također je zabrinjavajuće što su četiri ukrajinska vojnika ubijena, nakon što je Rusija prošle sedmice prekršila sporazum o prekidu vatre, kaže se iz NATO-a.
Američki predsjednik Joe Biden je u petak (2.4.) iskazao podršku vladi u Kijevu nakon što je registrirano pojačano kretanja ruskih trupa na granici s Ukrajinom. Zastupnik EU za vanjske poslove Josep Borrell također je u nedjelju (4.4.) izrazio zabrinutost nakon telefonskog razgovora s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmytrom Kulebom.
U jednoj objavi na Twitteru on je objavio da Kijev moće računati na "jasnu podršku EU-a suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine". Slične su izjave dale i Njemačka i Francuska, koje pokušavaju pronaći rješenje za ukrajinski sukob u okviru takozvanog normandijskog formata.
I britanski premijer Boris Johnson je izrazio zabrinutost zbog kretanja ruskih trupa na Krimu i na ukrajinskoj granici. Downing Street je objavio da je Johnson u ponedjeljak (5.4.) u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskyijem izrazio "ozbiljnu zabrinutost" britanske vlade. Ukrajina "nije sama" i podržavaju je zemlje G-7, rekao je Johnson.
Izvještaji o kretanju trupa
Prema navodima ukrajinske vlade, Rusija trenutno okuplja hiljade vojnika na svom teritoriju na granici s Ukrajinom i na poluotoku Krimu, koji je Moskva anektirala 2014.
Iz Moskve se pak govori o mjerama samozaštite zbog povećanja nasilja u istočnoj Ukrajini.
U sukobu oko istočne Ukrajine, koji traje od 2014. godine, ubijeno je više od 13.000 ljudi. U julu prošle godine su se sukobljene strane dogovorile o prekidu vatre. Međutim, od sredine februara pojačane su borbe koje potkopavaju ionako krhki prekid vatre. Moskva i Kijev za to se međusobno krive.
