U 2022. godini je iz BiH izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti 18,4 milijardi KM, što je za 26 posto više u odnosu na 2021. godinu. Ovo su najnoviji podaci koje je objavila Vanjskotrgovinska komora BiH. Između ostalog, u analizi je navedeno kako je naša privreda je konkurentna i može da proizvodi i izvozi robe na zahtjevna evropska tržišta. Stručnjaci navode da su ovo pokazatelji da se nakon turbulentnog perioda domaća ekonomija se napokon oporavlja.
Ukupna vrijednost
Istovremeno je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 29,1 milijardu KM, što je za 33 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 10,7 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom 63 posto.
Značajno povećanje obima vanjskotrgovinske razmjene može se posmatrati samo nominalno, izraženo u vrijednosti – novčanim jedinicama dok realno obim koji je količinski izražen u tonama ili kilogramima ostao je na približno istom nivou kao i 2021, naveli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Kakve efekte ovo može imati po ekonomiju u BiH, pitali smo ekonomskog analitičara Admira Čavalića.
"Ovo su definitivno dobri pokazatelji. Znači da se oporavlja domaća ekonomija nakon tri godine koje su bile jako turbulentne. Moramo uzeti u obzir činjenicu da smo imali veći izvoz zbog tekuće inflacije. BiH je zabilježila značajan deficit zbog inflacije koja je došla sa globalnog tržišta. Ovo su pozitivni trendovi koji pokazuju da se domaća ekonomija oporavila", istaknuo je Čavalić.
Obim razmjene u 2022. s Evropskom unijom je iznosio oko 32,3 milijarde KM. Ukupan obim razmjene s EU predstavlja 68 posto ukupnog obima razmjene BiH sa svijetom.
"BiH ima najviše razmjene sa EU i to je pokazatelj definicije naše ekonomije naspram ekonomije EU. Posebno je tu razmjena sa Njemačkom i Italijom. To su naša tradicionalna tržišta. Do nas je kako će ti ekonomski odnosi funkcionisati u narednom periodu", kazao nam je Čavalić.
Iz BiH najviše robe je izvezeno u Njemačku (2,69 milijardi KM), Hrvatsku (2,61 milijardi), Srbiju (2,4 milijarde), Italiju (1,9 milijardi) i Austriju (1,7 milijardi KM). Najveća uvozna tržišta su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija i Italija.
BiH iz krize u krizu
Također, i predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković potvrdio je navode da je 2022. bila jako turbulentna za bh. privredu.
“Moglo bi se reći da smo u posljednje dvije, tri godine išli iz krize u krizu. Nakon pandemije koronavirusa imali smo 2021. godinu u kojoj smo se počeli privredno oporavljati. Pred kraj 2021. pogoršale su se stvari, a početkom 2022. sa ukrajinskom krizom na globalnom nivou su se poremetili lanci vrijednosti i dobave. Sve je to počelo da utiče na inflatorna kretanja koja su neminovno zahvatila i privredu BiH, budući da smo otvorena ekonomija, uvozno i izvozno zavisni. Nema ekonomije koja sama sebi može biti dovoljna, a da ne trguje makar u nekom segmentu sa svijetom”, rekao je Marinković na konferenciji za medije.
Zvanični podaci govore da se iz Bosne i Hercegovine prošle godine najviše izvozila električna energija, aluminij u sirovim oblicima, željezne i čelične konstrukcije. Najviše su se uvozila naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala. Potom, aluminij u sirovim oblicima, kameni ugalj i drugi.
