Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić dolazi u Zagreb na božićni domjenak Srpskog narodnog vijeća.
To je njegov prvi dolazak nakon punih sedam godina, kada se susreo tadašnjim premijerom Zoranom Milanovićem, a posjet je zaslađen ćevapima u restoranu Mitnica na zagrebačkom Črnomercu, piše Jutarnji list.
No, ovaj put dolazak je to u sklopu prednovogodišnjeg naloga predsjednika Aleksandra Vučića da se "poprave i odmrznu srpsko-hrvatski odnosi". To je i sam Dačić kazao u intervjuu beogradskoj TV postaji Pink.
Naime, politički odnosi dviju zemalja na najnižoj su tački od kraja rata 1995. godine. Hrvatska se često postavlja "strogo" prema pregovaračkom procesu Srbije u EU (iako je jasno da prijam Srbije neće ovisiti o hrvatskom stavu), a iz Srbije se najviše obrušavaju na Hrvatsku oko toga iako, recimo većina Srba i ne bi u EU, a drugo, najveće primjedbe oko pregovora imaju velike zemlje EU.
Inicijativa je došla, pomalo neočekivano, svega koji dan nakon što je Vučić otvoreno tokom Svjetskog prvenstva u Kataru izjavljivao da uvijek navija za suparnike Hrvatske.
"Susjede ne birate, prijatelje birate. Imam i emocionalnih i obiteljskih razloga zašto sam protiv Hrvatske", a srbijanski mediji pod njegovom kontrolom posljednjih su mjeseci otvoreno Hrvatsku nazivali "novom NDH", premijera Plenkovića "ustaškim poglavnikom", a i Vučić je nedavno na summitu u Pragu kazao kako Hrvatska od 1941. godine "samo radi svoj posao".
No, sada je došlo do obrata, ali pitanje je - je li ova inicijativa tek "pro forme" ili Vučić uistinu želi popraviti odnose Hrvatskom.
Jutarnji piša da Srbija trenutno ne stoji baš najbolje u međunarodnim odnosima - pod velikim je pritiskom zbog neuvođenje sankcija Rusiji zbog napada na Ukrajinu, odnosno upornog odvijanja da svoju vanjsku i sigurnosnu politiku uskladi s Briselom i jedina je zemlja u Evropi koja podržava Putinovu agresiju na Ukrajinu.
Očekuje ga i nastavak sve većih problem u odnosima s Kosovom i Crnom Gorom u 2023. godini.
Brisel i Washington smatraju ga odgovornim za eskalaciju sukoba na Kosovu jer je on naredio i barikade i izlazak Srba iz kosovskih institucija izazvavši institucionalnu krizu, a pritisak zbog neuvođenje sankcija će se pojačati.
"Vučić je zato odlučio smanjiti pritisak i ne otvarati nove bokova i frontove - kaže za Jutarnji bivši potpredsjednik srbijanske vlade iz vremena Zorana Đinđića Žarko Korać.
On smatra da je Vučić svjestan svog teškog ili sve težeg položaja u Evropi i "ovim potezom prema Hrvatskoj poslao je i poruku Briselu da je on konstruktivan, nudi pomirbene inicijative i spreman je na razgovore i popravljanje odnosa kako bi pokazao da ne odustaje od evropskog puta".
"Hrvatska mu se sada učinila kao dobar adut", kaže Korać, koji smatra da ovim Vučić misli da bi zbog ove inicijative mogao umanjiti pritisak zbog njegovih kompromitirajućih veza s Rusijom. Osim toga, Vučić je, kaže nam dalje Korać, pokvario svoje odnose s jakim evropskim državama, prije svega Njemačkom, te je "odlučio ublažiti mnogobrojne nevolje koje ima s EU popravljanjem odnosa s Hrvatskom".
Tu treba imati u vidu i nedavni ulazak Hrvatske u Schengen (većina transportnih i drugih komunikacija s Evropom ipak ide preko Hrvatske, a tu je Janaf) te eurozonu. Zato Korać misli da je ovo iznuđeni potez očajnika, ali ne zna koliko će se stvarno odnosi popraviti, s obzirom na to da je za to "potrebno dvoje".
Osim toga, Vučić čestim napadima na Hrvatsku (Oluja, Jasenovac) "hrani svoje biračko tijelo" i jača svoju poziciju unutar Srbije.
"Naravno, sve ovisi i o drugoj strani i tome koliko i kako će na inicijativu reagirati Andrej Plenković", kaže Korać, koji smatra da bi kao pragmatičan političar Plenković mogao pozitivno reagirati.
Neki pak u Beogradu misle da je i odgađanje na neodređeno vrijeme daljnjeg suđenja "hrvatskim pilotima" znak ili poruka upravo u vezi s najavom popravljanja i normalizacije odnosa. To je sada stavljeno u ladicu, ali s mogućnošću otvaranja ili zatvaranja po potrebi. No, upravo zato Vučić je, prema svom starom običaju, i poslao Dačića u "misiju", zajedno s Tomislavom Žigmanovim i Miloradom Pupovcem, kao probnim balonima, a nije sebe "isturio", kako bi se znao pozicionirati ako stvari krenu ili ne krenu željenim pravcem, a onda ili sebi pripisati zasluge ili pak svaliti odgovornost na one koji ili nisu obavili posao ili su prerano istrčali.
"Ponuda je efektna, ali skeptičan sam prema efektima koji će polučiti", zaključuje Korać.
Podsjetimo da je Aleksandar Vučić imao čak tri susreta s bivšom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović - 2016. ju je buketom cvijeća dočekao na graničnom mostu na Dunavu, kada je potpisana deklaracija o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja, ali koja očito nikada nije zaživjela. Potom je 2017. godine Kolinda bila na Vučićevoj inauguraciji, da bi ga početkom 2018. godine ugostila u Zagrebu.
Tada se govorilo da je do tog posjeta zapravo došlo zbog pritiska i na Zagreb i na Beograd iz Berlina i Washingtona, ali ni taj susret nije donio neki pozitivan napredak. Dapače, odnosi su se nakon toga srozali na najniže grane, jer su bili formalni i iznuđeni. Vučić i Plenković su se susretali na raznim regionalnim summitima pod okriljem EU, ali bez bilateralnih susreta, a zadnji nekakav sastanak na najvišem nivou bio je u rujnu 2022. godine, u Sloveniji na Brdu kod Kranja gdje su usputno razgovarali Zoran Milanović i Vučić, a hrvatski predsjednik dao je podršku "srpskom putu u Evropu".
No, iako su politički odnosi loši, gospodarski su solidni. No, najbolji su na ljudskoj razini. Recimo, građani Srbije su drugi najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj - s dozvolama ih ima oko 20 hiljada, a broj turista u 2022. godini porastao je za 60 posto u odnosu na 2021. godinu i prošlog ljeta bilo je oko 130 hiljada srpskih turista.
Doduše, ne ulaze ni u prvih 15, ali broj se stalno povećava. Isto tako raste i broj Hrvata koji posjećuju Srbiju, a kulturne veze su vrlo intenzivne - brojna su uzajamna gostovanja kazališta i pjevača, a mnoge srbijanske serije prikazuju se na hrvatskim televizijama.
