Ruska raketna krstarica Moskva počiva jutros duboko ispod Crnog mora.
Nejasno je da li tamo leži kao žrtva ukrajinskih projektila, ruske nesposobnosti, loše sreće ili kombinacije ova tri faktora. Ono što je, međutim, sigurno je da će najveći ratni gubitak pomorskog broda u posljednjih 40 godina pokrenuti zabrinjavajuća pitanja ne samo za Moskvu, već i za vojne planere širom svijeta, piše CNN.
Šta je izazvalo potonuće?
Brod je u četvrtak potonuo kod obale Ukrajine u Crnom moru.
Rusko ministarstvo odbrane kaže da je požar nepoznatog porijekla detonirao skladištenu municiju na brodu, a eksplozije su izazvale strukturnu štetu na 'Moskvi'. Kaže da je ratni brod potom potonuo usred nemirnog mora dok je vučen u obližnju luku.
Ukrajina kaže da je pogodila Moskvu protivbrodskim krstarećim projektilima i da su one izazvale vatru koja je detonirala municiju.
Čini se da američki i zapadni zvaničnici odbrane favorizuju ukrajinski račun.
SAD vjeruju sa "srednjom samouvjerenošću" da je ukrajinska verzija događaja tačna, rekao je za CNN izvor upoznat s najnovijim obavještajnim podacima.
Moskva je bila naoružana nizom protivbrodskih i protivvazdušnih projektila, kao i torpeda, mornaričkih topova i raketnih odbrambenih sistema, što znači da bi u sebi imala ogromne količine eksploziva.
Kada je posljednji put u ratu izgubljen brod ove veličine?
Argentinska krstarica General Belgrano torpedovana je i potopljena od strane britanske podmornice na nuklearni pogon HMS Conqueror 2. maja 1982. godine tokom rata na Foklandskim ostrvima.
General Belgrano i Moskva bili su slične veličine - svaki dug oko 600 stopa (182 metra) i nosivosti 12.000 tona - iako je posada od oko 1.100 ljudi na General Belgranu bila više nego dvostruko veća od posade Moskve od oko 500.
Rusija nije objavila broj žrtava tokom požara i kasnijeg potonuća Moskve. Ukupno 323 članova posade su poginule kada je General Belgrano potonuo.
Šta gubitak Moskve znači za ruske ratne napore?
Najveći uticaj može imati na ruski moral. Kao vodeći brod ruske crnomorske flote, Moskva je bila jedno od njenih najvidljivijih sredstava u ratu u Ukrajini. Iako Moskva pažljivo vodi vijesti o ratu u Rusiji, bit će teško sakriti iznenadno odsustvo tako velikog broda.
A njegov gubitak će izazvati sumnju u ratne sposobnosti Rusije, bilo zbog neprijateljske akcije ili nesreće.
"Oba objašnjenja za potonuće 'Moskve' ukazuju na moguće ruske nedostatke - ili lošu protivvazdušnu odbranu ili nevjerovatno slabe sigurnosne procedure i kontrolu štete na vodećem brodu Crnomorske flote", napisali su analitičari Mason Clark, Kateryna Stepanenko i George Barros iz Instituta za Study of War u svom dnevnom ratnom brifingu.
Carl Schuster, bivši kapetan američke mornarice, rekao je da su sumnje stigle sve do Kremlja.
"To postavlja pitanja o mornaričkoj kompetenciji 10 godina nakon što je (ruski predsjednik Vladimir) Putin najavio da će obnoviti sposobnosti, moral i profesionalizam mornarice", rekao je Schuster.
"Čini se da nije bio u stanju da ispuni nijedno od svojih obećanja ni za jednu od ruskih vojnih usluga," rekao je Schuster, ističući da je Rusija pretrpjela neuspjehe i na kopnu.
Ali analitičari su podijeljeni oko toga kakav će uticaj potapanje imati na rusku invaziju.
Analitičari ISW-a to vide kao relativno mali udarac, rekavši da je brod uglavnom korišten za napade krstarećim projektilima na ukrajinske logističke centre i aerodrome.
Rusija ima kopnene sisteme i udarne avione koji mogu učiniti istu stvar, rekli su.
Međutim, dodali su da bi ruska mornarica, ako je zaista ukrajinska raketa dovela do potonuća, morala preispitati svoje operacije, eventualno pomjeriti brodove dalje od ukrajinske teritorije i prilagoditi svoju protuzračnu odbranu.
U Vašingtonu, portparol Pentagona John Kirby rekao je da je glavna misija Moskve vazdušna odbrana ruskih snaga u Crnom moru.
"To će uticati na tu sposobnost, svakako u bliskoj budućnosti", rekao je Kirby novinarima.
Lekcija za Kinu?
Analitičari kažu da će potonuće biti pažljivo proučeno u istočnoj Aziji, posebno ako se potvrdi da su ukrajinski projektili pogodili ratni brod.
Konkretno, analitičari će tražiti bilo kakav uvid koji bi mogao ponuditi u bilo koji potencijalni vojni sukob koji uključuje Tajvan - ostrvo pod demokratskom vladavinom za koje vladajuća Komunistička partija Pekinga tvrdi da je dio svoje teritorije. Peking nije isključio upotrebu sile kako bi preuzeo kontrolu nad Tajvanom i to je izazvalo tenzije sa SAD, koji se zalaže da ostrvu obezbijedi odbrambeno oružje.
Timothy Heath, viši istraživač međunarodne odbrane u istraživačkom centru RAND Corp., rekao je da će udar na Moskvu i Kini i SAD naglasiti "ranjivost površinskih brodova" u svakom potencijalnom vojnom sukobu.
Heath je rekao da bi u takvom scenariju američka mornarica željela držati svoje površinske brodove daleko izvan dometa protivbrodskih projektila koje je Peking skupio na kineskom kopnu.
Kina bi, s druge strane, bila svjesna da je Tajvan nabavljao jeftine protivbrodske rakete slične onima za koje Ukrajina tvrdi da su pogodile Moskvu, rekli su Heath i drugi.
Zbog toga, "svaka potencijalna (kineska) invazija na Tajvan ostaje izuzetno rizična misija", rekao je Heath.
No, neki analitičari kažu da potonuće Moskve ima ograničen značaj za situaciju u istočnoj Aziji.
Thomas Shugart, bivši zapovjednik podmornice američke mornarice, koji je sada analitičar u Centru za novu američku sigurnost, rekao je da postoji previše razlika između situacija.
Sistemi protivvazdušne odbrane Moskve nisu u istoj ligi kao moderniji sistemi Aegis na razaračima američke mornarice, a ukrajinske protivbrodske rakete nisu tako dobre kao kineske, rekao je Shugart.
A ratni brodovi iz sovjetskog doba kao što je Moskva obično su bili "poznati po svom ofanzivnom udaru, a ne po odbrambenim sistemima ili kontroli štete", rekao je Shugart.
