Nakon što je Faruk Kapidžić podnio ostavku na poziciji člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, sada bi Predsjedništvo BiH u tu komisiju trebalo imenovati novog člana. Komisija je institucija Bosne i Hercegovine osnovana Aneksom VIII Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i njeni članovi se ne biraju javnim konkursom, nego ih predlažu i imenuju članovi kolektivnog šefa države.
Novog člana Komisije trebao bi predložiti Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, jer je na prijedlog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića u tu komisiju 2021. godine imenovan njegov nekadašnji savjetnik Zoran Mikulić, a iz entiteta RS u komisiju je na prijedlog tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, također 2021.godine imenovana Angelina Ošap-Gačanović.
Ovom sazivu Komisije mandat traje do februara 2026.godine, međutim teško je za očekivati da će se rad ovog veoma važnog tijela stabilizirati u narednom periodu. Čak i ako brzo bude postignuta saglasnost u vezi budućeg člana kojeg predloži Bećirović i on bude izabran, neizvjesno je hoće li s tim biti otklonjene blokade koje opterećuju rad ove komisije već duže vrijeme.
Pogubne odluke i trgovanje nazivom BiH
Do potpunog obesmišljavanja rada ovog tijela stihijski je dovela odluka Predsjedništva BiH iz 2016. godine, kada je tadašnji član kolektivnog šefa države Bakir Izetbegović pristao da potpiše da se iz komisije izbace dva strana člana koji su osiguravali ne samo da Komisija usvaja odluke, nego da one budu oslobođenje svakog vanjskog, a prvenstveno političkog utjecaja.
Također, Izetbegović je pristao i da se u Komisiju uvede entitetsko glasanje, odnosno da svaka odluka mora biti donesena konsenzusom sva tri člana.
Ove pogubne odluke dovele su do današnje situacije u Komisiji u kojoj se čak, a priznao je to nedavno i sam Kapidžić gostujući u jednoj TV emisiji faktički trgovalo s nazivom Bosne i Hercegovine u dokumentima komisije.
Iako se Kapidžić pravdao da je pristao na „jednokratno“ izbacivanje naziva Bosna i Hercegovina iz jedne odluke Komisije i da taj zapisnik nije potpisao, pa stoga to nije na snazi, nedopustivo je da se uopšte pristalo pregovarati o bilo kakvom kompromisu s članicom Komisije iz RS-a a koji je i u primisli ,a kamoli u praksi imao opciju izbacivanja naziva Bosne i Hercegovine.
Također, Kapidžić j je javno negirao da je u u sukobu interesa, a u tajnosti je ipak u propisanom roku podnio ostavku na članstvo u Komisiji čime je priznao činjenicu koju je utvrdio Ured za borbu protiv korupcije i kontrolu kvaliteta KS.
Na ovaj način Kapidžić je pokazao da je prednost dao svom političkom, a ne stručnom angažmanu.
Tako će on, oslobođen tereta sukoba interesa, nastaviti djelovati kao zastupnik u Klubu SDA u Skupštini KS, te na čelu Kantonalnog odbora SDA u Sarajevu.
Kapidžić je donoseći odluku o ostavci u Komisiji vjerovatno kalkulisao i s mogućnošću i da bude kandidat za gradonačelnika Sarajeva, što mu je svakako olakšalo oproštaj od članstva u tom tijelu, iako je samo prije nekoliko dana tvrdio da ostavku neće podnijeti i da je njegov ostanak u Komisiji faktički garant opstanka te institucije.
Jedino rješenje je vraćanje stranaca u Komisiju po starim pravilima
Kapidžićevim odlaskom iz Komisije, ovo tijelo nije oslobođeno političkog utjecaja, o kojem je nedavno govorio i visoki predstavnik Christian Schmidt pred UN-om, kada je spomenuo da su u Komisiji dva člana koji su i politički aktivni. Osim na Kapidžića, Schmidt je mislio i na Zorana Mikulića, koji je i član Komisije i zastupnik DF-a u Skupštini HNK.
Ne može se ni Angelina Ošap-Gačanović, koja nije zvanično članica neke stranke, amnestirati od odgovornosti blokade rada Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, jer sama činjenica da je za nju problematičan naziv Bosna i Hercegovina u Komisiji govori o tome da ova članica nema namjere koje bi trebale korespondirati sa svim onim što je utvrđeno Aneksom VIII Dejtonskog sporazuma kojim je Komisija i osnovana.
Stoga, najbolje i evidentno jedino rješenje postojeće situacije je da se ova komisija vrati na "postavke" u svom sastavu prije 25. maja 2016. godine kada su u njenom članstvu bila i dva strana člana, ali i da se vrati tadašnji način donošenja odluka većinom glasova.
Znamo da iz RS na to neće pristati, a to je itekako znao i Izetbegović, a ipak je pristao na te uvjete.
Jedino je visoki predstavnik u poziciji da ispravi grešku koju je 2016. godine na štetu Komisije, a posljedično i države, napravio Izetbegović udovoljavajući zahtjevu Dragana Čovića i Mladena Ivanića
Naravno, ako visoki predstavnik to bude htio učiniti, jer OHR godinama ignoriše kršenje Anexa VIII i to što su iz Komisije izbačeni stranci. A, to što Schmidt kojem smo uputili upit o tome i o izmjenama Zakona o ovoj komisiji u RS danima šuti, možda je najbolji odgovor da on to neće i ne želi učiniti.
