Priznanje američkog predsjednika Joea Bidena da zapadni saveznici nisu u potpunosti jedinstveni oko toga kako bi odgovorili na "manji" ruski upad u Ukrajinu izazvalo je pometnju u Kijevu.
Sa zabrinutošću je takav stav dočekan i u Evropi, gdje su zvaničnici i posmatrači rekli da su Bidenove iskrene primjedbe skrenule pažnju na neugodnu istinu u opasnom trenutku, stoji u analizi CNN-a.
Strane diplomate i eksperti rekli su da su Bidenovi komentari također potvrda surove stvarnosti: kako rastu tenzije na ukrajinskoj granici, saveznici u NATO-u nisu svi na istoj strani.
Tokom konferencije za novinare u srijedu, povodom obilježavanja godišnjice njegove inauguracije, Biden je rekao:
"Jedna je stvar ako se radi o manjem prodoru (u Ukrajinu) i na kraju moramo da se borimo oko toga šta da radimo, a ako zaista učine ono za šta su sposobne oružane snage razmještene uz granicu, to će biti katastrofa za Rusiju."
Upitan da pojasni šta je to "manji prodor", predsjednik je rekao da je naglasak na "ruske snage koje prelaze granicu, ubijajući ukrajinske borce", prije nego što je dodao da "postoje razlike u NATO-u u pogledu toga šta su zemlje spremne da urade, zavisno od toga šta se dešava."
Bijela kuća je kasnije pojasnila da će Biden svako kretanje ruskih trupa preko granice smatrati invazijom i postupiti u skladu s tim i da će manji akti ruske agresije, poput cyber napada, naići na recipročan odgovor.
"Postoji u tome neka istina, koju nije trebalo glasno reći", rekao je jedan diplomata NATO-a za CNN u četvrtak.
"Nije da Rusi nisu znali da, recimo, cyber napad na Ukrajinu neće izazvati odgovor u punom obimu."
Ovo mišljenje je ponovio i visoki diplomata EU koji je rekao: "Mislim da je zapravo bio prilično iskren u onome što je rekao. Da li je to politički bilo uredu, ne znam."
Postoji strah da je Biden ovakvim javnim istupom mogao dati ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu zeleno svjetlo za eskalaciju ionako veoma opasne situacije. Biden je u istom odgovoru rekao da predviđa da će Rusija "preći" u Ukrajinu, koja je ranije ove sedmice upozorila da je gomilanje ruskih trupa u blizini granice između dvije nacije "skoro završeno".
NATO diplomata koji je razgovarao sa CNN-om rekao je da postoji "nedostatak jasnoće" o tome kakav će konkretan odgovor biti biti od NATO saveznika na konkretne ruske akcije.
"Još uvijek nema razdvojenih pozicija", objasnio je diplomata, ali je rekao da će vjerovatno "izbiti na liniji koju biste očekivali - SAD, Velika Britanija, Kanada, Danska, Norveška, Istočnjaci bi imali niski prag okidanja, svi ostali viši."
Nejedinstvo Evrope, iako manje dramatično nego što bi Moskva željela, bilo je vidljivo ranije ove sedmice, kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da bi Evropski parlament trebao nastojati da dogovori novi sigurnosni sporazum s Rusijom i uđe u vlastiti dijalog s Kremljom.
Macron je dugo podržavao da EU preuzme veću kontrolu nad svojim odbrambenim i sigurnosnim kapacitetima i predvodio je u pozivima na stalnu evropsku vojsku.
Međutim, čak su i zemlje članice EU podijeljene oko toga dokle bi to trebalo ići. A zemlje koje su ranije živjele pod vlašću Sovjetskog Saveza duboko su skeptične u pogledu bilo čega što bi moglo potkopati NATO savez predvođen SAD-om koji podupire evropsku sigurnost. Većina evropskih zemalja su članice NATO-a.
Riho Terras, bivši komandant estonske vojske, rekao je: "Macron ima neslavnu sposobnost da razmišlja izvan okvira i baca ideje koje nemaju mnogo veze sa stvarnim svijetom", te da njegov "prijedlog da se pokrene dijalog EU sa Rusijom spada u istu kategoriju."
Alexander Stubb, bivši premijer Finske, još jedne zemlje koja dijeli granicu s Rusijom, kaže da, iako bi "jačanje evropske odbrane sigurno pomoglo, ne bi bilo u interesu Finske da duplira ono što NATO već radi."
Finska trenutno nije članica NATO-a.
Kakav će utjecaj Bidenove riječi zapravo imati na situaciju u Ukrajini? Stručnjaci su podijeljeni s obzirom na nepredvidljivost situacije.
Terras je rekao da "malo više" ruske invazije na Ukrajinu nije nešto što bi Zapad trebao tolerirati i da bi Bidenovi komentari mogli "jednostavno ohrabriti Putina da iskoristi priliku i pokrene 'manji prodor', ali po njegovoj (sopstvenoj) definiciji".
Velina Čakarova, direktorica Austrijskog instituta za evropsku i sigurnosnu politiku, smatra da će Bidenovi komentari imati "razorne psihološke efekte na evropske saveznike u NATO-u, kao i na ukrajinski establišment", ali da vjerovatno neće puno utjecati na Putinovo razmišljanje jer "Moskva je navikla na diplomatski jezik zapadnih zvaničnika i ne uzima ga za zdravo za gotovo."
Keir Giles, viši saradnik u Chatham Houseu i autor predstojeće knjige "How Russia Gets Its Way", kaže:
"Učinak njegovih komentara u Rusiji može unijeti isto toliko zabune koju su izazvali i na drugim mjestima, dok se ruski vladin aparat bori da dešifruje pomiješane poruke iz Vašingtona."
U cjelini, većina zvaničnika EU koji su razgovarali sa CNN-om ne misli da će Bidenovi komentari izazvati veliku eskalaciju reakcije iz Kremlja. Ono zbog čega su, međutim, duboko uznemireni, jeste da se prstom upire u nejedinstvo Evrope u pogledu bezbednosti sasvim direktno.
