Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da vjeruje kako Vladimir Putin želi mir.
Ukrajina i njeni evropski saveznici ne dijele to mišljenje – dok je sam Putin rekao da želi mir, ali ga je odbio potpisati kada mu je ponuđena prilika.
Ali ono što Putin zaista želi, mnogo je veće od samog mirovnog sporazuma.
Putinovi dugoročni ciljevi
Ruski predsjednik nikada nije skrivao svoje mišljenje da Ukrajina ne bi trebala postojati kao nezavisna država. Također je više puta izjavio da želi da se NATO vrati na veličinu iz perioda Hladnog rata.
Ali iznad svega, Putin želi novi globalni poredak – i želi da Rusija u njemu igra glavnu ulogu.
On i njegovi najbliži saradnici potekli su iz KGB-a, sovjetske obavještajne službe, i nikada nisu zaboravili poniženje koje je donio pad Sovjetskog Saveza. Nezadovoljni su načinom na koji je svijet oblikovan nakon toga.
Putin je došao na vlast u haotičnim devedesetima, kada je ruska ekonomija kolabirala i morala biti spašena od strane Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke – što je bila još jedna sramota za bivšu supersilu.
Ali od 2000. godine, kada je Putin preuzeo predsjedničku funkciju, rast cijena nafte učinio je Rusiju i njene građane bogatijima nego ikad prije. Rusija je tada dobila glas na svjetskoj sceni i primljena je u G7 – preimenovan u G8 nakon njenog priključenja.
Ipak, to nije bilo dovoljno za Putina, tvrdi Kristine Berzina, direktorica Njemačkog maršalskog fonda u SAD-u.
"Putin je bio spreman da žrtvuje sve ekonomske benefite zbog svojih geopolitičkih ciljeva," rekla je Berzina za CNN.
Zbog agresije na Ukrajinu, Rusija je izbačena iz G8, suočila se sa sankcijama Zapada i postala izolovana na globalnoj sceni.
"Za Rusiju nikada nije bilo dovoljno da bude osmi član G7," kaže Berzina.
"To se ne uklapa u rusko shvatanje vlastite izuzetnosti. Rusija je najveća država na svijetu, najbogatija prirodnim resursima – kako može biti samo jedan od igrača?"
Pregovori s Trumpom: Šansa za Rusiju
Da bismo razumjeli šta Putin želi od pregovora s Trumpom, ključno je shvatiti da pregovori nisu rezultat promjene ruskog razmišljanja – već politike zaokreta koju je napravio Trump.
Trump želi da rat u Ukrajini završi što prije, čak i ako to znači dodatne teritorijalne gubitke za Ukrajinu.
To znači da Putin nema šta izgubiti razgovarajući.
Trump je izjavio da "Rusija drži sve karte" u ratu s Ukrajinom, ali realnost na terenu pokazuje da je front već dvije godine uglavnom u pat poziciji.
Rusija ostvaruje male teritorijalne dobitke, ali nije ni blizu pobjede – iako bi se to moglo promijeniti ako SAD prestane slati oružje i obavještajne podatke Ukrajini.
"Putin je mislio da će rat u Ukrajini biti brza i laka operacija. Tri godine kasnije, kontroliše 20% Ukrajine, ali uz strašne, strašne gubitke. Rusi zapravo gube. Ali problem je što Ukrajinci gube još brže," kaže vodeći analitičar za Rusiju Mark Galeotti za CNN.
Za Putina i njegov uži krug, Trumpov pritisak za prekid vatre nije ništa drugo nego prilika za brzo osiguravanje pobjeda, dok i dalje ostvaruju dugoročne ciljeve.
"Putin je oportunista. On voli haotične situacije koje otvaraju razne prilike, a onda bira onu koja mu najviše odgovara – i može promijeniti mišljenje u bilo kojem trenutku," objašnjava Galeotti.
Putinov dugoročni plan
Iako Putin govori o miru, jasno je da njegovi dugoročni ciljevi ostaju isti.
Ruski zvaničnici i dalje tvrde da "korijenski uzroci" sukoba moraju biti eliminisani.
Prema stavu Kremlja, ovi "korijenski uzroci" su:
Ukrajinska suverenost i njen demokratski izabrani predsjednik Volodimir Zelenskij,
Širenje NATO-a na istok u posljednjih 30 godina.
Putin je naredio potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. kako bi smijenio vlast u Kijevu i postavio pro-Moskvu vladu. Cilj mu je bio pretvoriti Ukrajinu u vazalnu državu poput Bjelorusije i spriječiti njeno članstvo u EU i NATO-u.
Iako nije uspio ostvariti taj cilj vojnim putem, to ne znači da ga je napustio.
Umjesto toga, mogao bi pokušati ostvariti taj cilj drugim sredstvima.
"Najlakši način da Rusija dobije ono što želi u drugoj zemlji nije vojna sila, već miješanje u političke procese i izbore," kaže Berzina.
To je vjerovatno razlog zašto Rusija stalno dovodi u pitanje legitimitet Zelenskog i zagovara održavanje izbora – kao i zašto je Kremlj bio oduševljen kada je Trump usvojio isti narativ i nazvao Zelenskog "diktatorom bez izbora".
Ukrajina trenutno ne može održati izbore zbog ratnog stanja, koje je uvedeno upravo zbog ruske agresije.
Trump i njegov potpredsjednik JD Vance već su odbacili mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u skorijoj budućnosti, dok je Putin zatražio da taj stav SAD-a bude dio bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre.
Putin vidi šansu u Trumpovoj politici
Putin ne želi samo prestanak rata – on želi potpuno redefinisati globalni poredak.
Dok Trump insistira na brzom mirovnom sporazumu, Putin vidi šansu da ostvari dugoročne ciljeve i osigura da Ukrajina ostane pod ruskim utjecajem.
Pregovori s Trumpom nisu kraj sukoba – već samo novi način vođenja bitke.
