Nakon što je srpski parlament u srijedu potvrdio ostavku premijera Miloša Vučevića, počeo je teći rok od 30 dana u kojem mora biti imenovan novi predsjednik vlade. Vučević je podnio ostavku jer se 1. novembra prošle godine srušio krov novosadske željezničke stanice, pri čemu je poginulo 15 ljudi.
Umjesto da istraži uzroke nesreće, vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) poslala je grupe nasilnika da fizički napadnu aktiviste. Parlamentarna opozicija sada zahtijeva formiranje prijelazne vlade koja bi zemlju izvukla iz teške krize.
Masovni protesti širom Srbije
Već četiri mjeseca deseci hiljada, ponekad i stotine hiljada ljudi izlaze na ulice širom Srbije kako bi protestovali protiv SNS-a, koji potkopava podjelu vlasti i slobodu medija. Na čelu ove autokratske države stoji predsjednik Aleksandar Vučić, u čijim rukama se, uprkos ustavnim ograničenjima, koncentriše sva moć.
Opozicija zahtijeva da tokom rada prijelazne vlade budu ispunjeni minimalni uslovi za ostvarenje studentskih zahtjeva, jer upravo studenti predvode proteste. Također se traži organizacija fer i poštenih izbora. Prijelazna vlada bi imala mandat najviše devet mjeseci i tačno određene zadatke.
Vučićev manevar s novim premijerom
Sigurno je da Vučić mora najkasnije do 18. aprila predložiti novog premijera ili raspustiti parlament i raspisati prijevremene izbore. Postoji mogućnost da će predsjednik pokušati umiriti javnost smjenom nepopularnih ministara.
Pojedini mediji spekulišu da bi Vučić mogao imenovati nekog iz inostranstva za funkciju premijera, simulirajući time uspostavu stručne prijelazne vlade, dok bi zapravo SNS i dalje nastavio vladati s novim licima.
Prema anketama, SNS sada podržava samo trećina stanovništva, ali je opozicija i dalje slaba i podijeljena. Studenti koji predvode proteste ne žele političku moć, već poštivanje ustava i vraćanje institucija u normalan rad kako bi se okončala autokratija.
Upotreba ilegalnog zvučnog oružja protiv demonstranata
Povjerenje u vladajuću stranku dodatno je narušeno nakon što je vlada tokom subotnjih protesta u Beogradu, na kojima se okupilo 300.000 ljudi, upotrijebila ilegalno zvučno oružje.
Vlasti su isprva pokušale sakriti incident, ali su se sve više zaplitali u kontradiktorne izjave. Na brojnim video snimcima vidi se kako su demonstranti u panici bježali ulicama Beograda nakon što je oružje aktivirano.
Upotreba zvučnog oružja na demonstracijama je posebno opasna jer može izazvati masovnu paniku i povrede dok ljudi pokušavaju pobjeći.
Evropsko vijeće izrazilo zabrinutost
Opoziciona poslanica Marinika Tepić objavila je fotografiju uređaja koji liči na LRAD 450XL zvučni top američke kompanije "Genasys", a koji je bio montiran na džip Žandarmerije u blizini parlamenta na dan protesta.
Kasnije je portal Nova.rs objavio video snimak na kojem se vidi policijsko vozilo s uređajem koji izgleda kao ovo oružje.
Upotreba zvučnog oružja i reakcije međunarodne zajednice
Ljudi koji su čuli zaglušujuće zvukove izvijestili su da su pali na tlo zbog buke i izgubili orijentaciju. U međuvremenu, Vijeće Evrope izrazilo je "duboku zabrinutost" zbog optužbi da su korišteni zvučni topovi.
Sigurno je da je srpska vlada još 2022. godine pokušala donijeti zakon koji bi legalizirao upotrebu zvučnog oružja, ali to se nije dogodilo.
Vučićevo miješanje u Bosnu i Hercegovinu
Dok se u Srbiji suočava s ozbiljnim problemima, Vučić pokušava skrenuti pažnju miješanjem u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
Izjavio je da je nalog za hapšenje njegovog saveznika u BiH, Milorada Dodika, koji je poznat po bliskim vezama s Kremljom i radikalnim separatističkim stavovima, "veliki problem" za Srbiju.
Vučić je upozorio da bi Dodikovo hapšenje bilo "katastrofalno". Rekao je: "Nadam se da niko nije toliko lud da pokuša nešto takvo." Također je indirektno zaprijetio eskalacijom situacije ako EUFOR dobije zadatak da pomogne bosanskoj policiji u hapšenju Dodika, nazivajući to "apsolutnom katastrofom".
Međutim, Vučić aktivno podržava Dodika, koji djeluje u dogovoru s Kremljom na destabilizaciji Balkana. Podsjetimo, rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995) bio je međunarodni sukob u kojem su učestvovali Srbija i režim Slobodana Miloševića.
Vučić, koji je tada bio ministar propagande, pripada političkom krugu koji je zagovarao otcjepljenje dijelova Bosne i Hercegovine radi stvaranja "Velike Srbije". Ovaj plan podsjeća na strategiju ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji pokušava prisvojiti dijelove drugih država i stvoriti "Veliku Rusiju".
Politika popuštanja EU prema Vučiću
Činjenica da Vučić danas može otvoreno uticati na BiH rezultat je višedecenijske pogrešne politike zapadnih političara i diplomata.
EU političari su čak i posljednjih godina konsultovali Vučića o pitanjima Bosne i Hercegovine, što se može porediti s idejom da se Putina pita o sudbini Ukrajine.
Grupa od 31 člana Evropskog parlamenta poslala je pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, tražeći da otkaže planirani sastanak s Vučićem u Briselu. Oni su pozvali EU da pošalje jasnu poruku građanima Srbije da ih podržava u borbi za vladavinu prava, demokratiju i odgovornost.
EU godinama prema Srbiji vodi politiku popuštanja (appeasementa). Nedavno je postigla dogovor s Vučićem o eksploataciji litijuma, iako u Srbiji postoje ozbiljne zabrinutosti zbog mogućeg zagađenja rijeka i zemljišta.
Vučić se u četvrtak sastao s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Briselu. Iako je Srbija saveznik Kine i Rusije, susjedne zemlje je vide kao potencijalnu prijetnju.
Zbog toga su Hrvatska, Albanija i Kosovo u utorak potpisali sigurnosni sporazum koji predviđa zajedničke odgovore na sigurnosne izazove. Vučić je potom optužio Hrvatsku i Albaniju da započinju "trku u naoružanju" u regionu.
Podrška iz SAD-a
Kada je Vučić optužio susjede za militarizaciju, hrvatski ministar odbrane Ivan Anučić odgovorio mu je:
"Mi smo već 35 godina nezavisna država i pet godina smo trpjeli agresiju i politiku koja je propagirala takav narativ."
Ovom izjavom aludirao je na srpski napad na Hrvatsku 1991. godine. Anučić je dodao da se saradnja Hrvatske, Albanije i Kosova odnosi na razmjenu znanja, vojnu industriju i podršku euroatlantskim integracijama Albanije i Kosova.
S druge strane, Vučić uživa podršku administracije Donalda Trumpa.
Trumpova porodica je već prije njegove ponovne kandidature uspostavila bliske veze sa srpskim režimom.
Donald Trump mlađi nedavno je boravio u Beogradu i sastao se s Vučićem, dok Trumpov zet Jared Kushner planira izgraditi luksuzni hotel u bivšoj zgradi Generalštaba u Beogradu, za šta je već postignut dogovor s Vučićevom vladom.
Glasnogovornik Donalda Trumpa mlađeg izjavio je da je razlog njegovog putovanja bio intervju s Vučićem za Trumpov podcast, a ne političko uplitanje ili poslovni interesi.
